Array
 

Novosti 03.05.18.

VAŽNO! Ponovno otvaranje Poziva 4c1.4 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'

 

Obavijest prijaviteljima!
 
3. svibnja 2018. - Obavještavamo potencijalne prijavitelje u okviru Pozivana dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora' (Ref. oznaka KK.04.2.1.04) da će se Poziv ponovno otvoriti za prijave s danom 4. rujna 2018. godine zbog završetka postupka odabira velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga. Indikativni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava koji je u ovom trenutku predviđen za Poziv iznosi 300 milijuna kuna.

Točan iznos bespovratnih sredstava koji će biti na raspolaganju te točno vrijeme (sat) kada započinje zaprimanje projektnih prijedloga bit će objavljeni najkasnije 7 kalendarskih dana prije objave Poziva.

Zaprimanje projektnih prijedloga radi pružanja stručne podrške od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Sektora za energetsku učinkovitost (FZOEU/SEU), započinje s danom 6. kolovoza 2018. godine u 9:00 sati. Vezano uz zaprimanje projektnih prijedloga na pružanje stručne podrške od strane FZOEU/SEU, skrećemo pažnju na odredbu Uputa za prijavitelje, točka 3.1. Izgled i sadržaj projektnog prijedloga „Dokumentacija se na kontrolu od strane potencijalnog Prijavitelja u FZOEU/SEU zaprima do maksimalno 25 radnih dana prije predviđenog ili prijevremenog zatvaranja predmetnog Poziva. U slučaju da je razdoblje između obavijesti o zatvaranju Poziva kraće od 30 kalendarskih dana, uz obavijest o zatvaranju Poziva bit će naznačen i krajnji rok za dostavu dokumentacije na kontrolu FZOEU/SEU od strane potencijalnog Prijavitelja te pripadajuća procedura postupanja“.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja otvorilo je 16. studenoga 2017. godine Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'

U okviru ovog Poziva bilo je osigurano 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, te je na ovaj Poziv s danom 5. veljače 2018. godine ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu  dosegnuo 200% ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava Poziva. Iz navedenih razloga Poziv je bio obustavljen na određeno vrijeme do 7. svibnja 2018. godine, te se današnjom objavom najavljuje njegovo ponovno otvaranje 4. rujna 2018. godine.

Podsjećamo da se ovim Pozivom podupire provođenje mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, ustanove, vjerske zajednice i udruge obavljaju društvene djelatnosti. Projektima energetske obnove kroz integrirani pristup predviđene su uštede energije od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe.

Društvenim djelatnostima u smislu ovog Poziva smatraju se: predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, formalno obrazovanje odraslih, znanstvena djelatnost, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, zdravstvena djelatnost, djelatnost socijalne skrbi, upravna i/ili uredska djelatnost, pravosudna djelatnost, sportska djelatnost, stanovanje zajednica, vatrogasna djelatnost, djelatnost zaštite i spašavanja te djelatnost humanitarne pomoći.

Prihvatljivi Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti:

  • tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama
  • jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
  • javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti
  • vjerske zajednice
  • udruge koje imaju javne ovlasti uređene posebnim Zakonom.
Datum, vrijeme i mjesto održavanja informativnih i edukacijskih radionica bit će objavljeni najmanje 10 kalendarskih dana prije njihova održavanja, odnosno najkasnije 21 kalendarski dan od datuma objave Poziva.

Potencijalni prijavitelji moći će za vrijeme trajanja Poziva od 4. rujna 2018. godine kontinuirano postavljati pitanja na  Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript  do najkasnije 14 kalendarskih dana prije isteka roka za podnošenje projektnih prijedloga.

 

 

Novosti 30.01.18.

 

Poziv 4c1.4 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'

31. siječnja 2018. - Obavijest prijaviteljima!

Obavještavamo potencijalne prijavitelje na Poziv na dostavu projektnih prijedloga (PDP) KK.04.2.1.04 da je zbog iskazanog značajnog interesa potencijalnih prijavitelja na ovaj Poziv s danom 30. siječnja 2018. godine ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva dosegao gotovo 165% ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava Poziva.

Iz navedenog razloga, a sukladno Uputama za prijavitelje, točka 3.3 Rok za predaju projektnog prijedloga, Poziv se obustavlja na određeno vrijeme najkasnije u trenutku kada svi projektni prijedlozi zaprimljeni od trenutka pokretanja PDP-a, u odnosu na zahtijevani iznos bespovratnih sredstava, dosegnu 200% ukupno raspoloživog iznosa PDP-a. Slijedom navedenoga planira se uskoro, točnije tijekom tjedna od 5. veljače do 9. veljače 2018. privremeno zatvaranje Poziva za dostavu projektnih prijava Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora (KK.04.2.1.04).

Vezano uz zaprimanje projektnih prijedloga na pružanje stručne podrške od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Sektora za energetsku učinkovitost (FZOEU/SEU), skrećemo pažnju na odredbu Uputa za prijavitelje, točka 3.1. Izgled i sadržaj projektnog prijedloga „Dokumentacija se na kontrolu od strane potencijalnog Prijavitelja u FZOEU/SEU zaprima do maksimalno 25 radnih dana prije predviđenog ili prijevremenog zatvaranja predmetnog Poziva. U slučaju da je razdoblje između obavijesti o zatvaranju Poziva kraće od 30 kalendarskih dana, uz obavijest o zatvaranju Poziva bit će naznačen i krajnji rok za dostavu dokumentacije na kontrolu FZOEU/SEU od strane potencijalnog Prijavitelja te pripadajuća procedura postupanja“.

Slijedom navedenoga, potencijalni prijavitelji mogu se prijaviti za stručnu podršku FZOEU/SEU, kako je ista navedena u točki 3.1. Uputa za prijavitelje, najkasnije do 2. veljače 2018.u 14:00 sati. Za prijave za stručnu podršku koji se podnesu prije navedenog roka, usluga postupka stručne podrške bit će provedena i dovršena u skladu s procedurom i rokovima pružanja stručne podrške kako je propisano u točki 3.1 Uputa za prijavitelje. Navedeno ističemo jer se ovom obaviješću ne prejudicira da će za sve projektne prijedloge prijavljene za stručnu podršku, sam postupak stručne podrške biti dovršen do trenutka privremenog zatvaranja poziva.

 

Novosti 16.11.17.

 

 

ENERGETSKA OBNOVA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U ZGRADAMA JAVNOG SEKTORA

 

Fond: Europski fond za regionalni razvoj

 

Operativni program: Operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014.-2020

 

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

 

Status: otvoren od 16.11.2017. do 31.12.2020.

 

Nadležno tijelo: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

 

Područje: energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije

 

 

 

Sažetak:

 

Svrha Poziva je poduprijeti provedbu mjera energetske obnove u zgradama javnog sektora koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera i korištenje obnovljivih izvora energije.

Pozivom će se podupirati provođenje mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima tijela državne vlasti i državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, ustanove, vjerske zajednice i udruge obavljaju društvene djelatnosti, koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje posebno integriranim pristupom. Društvenim djelatnostima u smislu ovog Poziva smatraju se: predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, formalno obrazovanje odraslih, znanstvena djelatnost, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, zdravstvena djelatnost, djelatnost socijalne skrbi, upravna i/ili uredska djelatnost, pravosudna djelatnost, sportska djelatnost, stanovanje zajednica, vatrogasna djelatnost, djelatnost zaštite i spašavanja te djelatnost humanitarne pomoći.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog Poziva. U okviru ovog Poziva sredstva će se dodijeliti projektima izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i provedbe energetske obnove zgrada javnog sektora.

Ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava u Državnom proračunu RH, osiguran iz EFRR-a, za dodjelu u okviru ovog Poziva je 380.000.000,00 kuna. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je 80.000,00 kuna, a najviši iznos 40.000.000,00 kuna. Najviši ukupni intenzitet iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a po pojedinačnom projektnom prijedlogu za financiranje aktivnosti u okviru ovog Poziva ovisi o projektnoj aktivnosti, indeksu razvijenosti jedinice područne (regionalne) samouprave i području na kojem se projekt provodi.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog Poziva mogu biti tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili ustanove, vjerske zajednice i udruge s javnim ovlastima uređenim posebnim Zakonom.

Dostava (podnošenje) projektnih prijedloga dozvoljena je najranije 2.1.2018. godine, a ističe danom odobrenja posljednjeg projektnog prijedloga koji udovolji svim kriterijima i kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva. Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 31.12.2020. godine.

Poziv je objavljen i na mrežnoj stranici eFondovi

 

Dokumentacija:

KK.04.2.1.04_PDP.zip

Novosti 15.09.17. 

 

OTVORENA SAVJETOVANJA

 

Nacrt ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“

 

 

 

 

 

Uvod

 

 

 

Cilj ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga (Poziv) je pružanje potpore u pripremi i provedbi energetske obnove zgrada javnog sektora s ciljem postizanja energetskih ušteda, odnosno podupiranje mjera energetske obnove koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje (Q H,nd ) na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe navedenih mjera te korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) u zgradama javnog sektora u kojima se obavljaju društvene djelatnosti.

 

 

 

Društvenim djelatnostima u smislu ovog Poziva smatraju se: odgoj i obrazovanje, znanost, kultura, zdravstvo, socijalna skrb, upravna, pravosudna, uredska djelatnost, sport, stanovanje zajednica i vatrogasna djelatnost .

 

 

 

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU) kao Posredničko tijelo razine 1 (PT1) odgovorno je za pripremu i objavu Poziva, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kao Posredničko tijelo razine 2 (PT2) odgovorno je za provedbu postupka dodjele bespovratnih sredstava te nadzor provedbe odabranih projekata. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kao Upravljačko tijelo (UT) upravlja i odgovorno je za cjelokupnu provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za financijsko razdoblje 2014. – 2020. (OPKK).

 

 

 

U sklopu ovog Poziva dodjeljuju se bespovratna sredstva koja će se koristiti za provedbu aktivnosti pripreme i provedbe energetske obnove i uvođenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima se obavljaju društvene djelatnosti .

 

 

 

Prijavitelj podnosi jedan ili više projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje aktivnosti izrade projektne dokumentacije i aktivnosti provedbe energetske obnove ili samo za sufinanciranje aktivnosti provedbe energetske obnove. Prijavitelj ne može u projektnom prijedlogu tražiti bespovratna sredstva samo za aktivnosti izrade projektne dokumentacije.

 

 

 

Prijavitelj po predmetnom Pozivu u postupku dodjele bespovratnih sredstava (u daljnjem tekstu: Postupak dodjele) može podnijeti više projektnih prijedloga. Svaki projektni prijedlog odnosi se na jednu energetsku funkcionalnu cjelinu (ETC), zasebnu funkcionalnu i energetsku cjelinu za koju je moguće mjeriti pripadajuću potrošnju energije i vode (postojeću ili čije je formiranje predviđeno projektnim prijedlogom uvođenjem zasebnog mjerenja energenata i vode daljinskim mjerenjem spojenim na sustav ISGE-a), te parametre koji utječu na potrošnju, a sukladno Metodologiji provođenja energetskog pregleda zgrada (u obveznoj primjeni od 30. rujna 2017.).

 

 

 

 

 

Indikativni popis uvjeta za prihvatljivost prijavitelja

 

 

 

Prihvatljivi prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti:

 

 

 

§  ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama koji su:

 

a. vlasnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima prihvatljivi prijavitelji obavljaju društvene djelatnosti, ili

 

b. nadležni za upravljanje i raspolaganje zgradama u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su predmet projekta, a u kojima prihvatljivi prijavitelji obavljaju društvene djelatnosti, ili  

 

c. korisnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima obavljaju društvene djelatnosti, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske;

 

§ jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje su:

 

a. vlasnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima prihvatljivi prijavitelji obavljaju društvene djelatnosti, ili

 

b. korisnici zgrada koje su predmet projekta, u kojima obavljaju društvene djelatnosti, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, ili

 

c. osnivači javnih ustanova ili ustanova koje obavljaju društvene djelatnosti u zgradama koje su predmet projekta, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske;

 

§ javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti ako ispunjavaju kumulativno sljedeća dva uvjeta:

 

a. da su osnovane od strane jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske ili prihvatljive javne ustanove/ustanove ili vjerske zajednice , i

 

b. da su zgrade u kojima obavljaju društvenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu prihvatljive javne ustanove/ustanove ili u vlasništvu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske;

 

§ vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti ako ispunjavaju kumulativno sljedeća dva uvjeta:

 

a. da su upisane u Evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj ili u Evidenciju vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj , i

 

b. da su zgrade u kojima obavljaju navedenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske.

 

 

 

U smislu ovog poziva prihvatljivim javnim ustanovama/ustanovama smatraju se javne ustanove/ustanove osnovane od Republike Hrvatske, ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili druge javne ustanove/ustanove ili vjerske zajednice, koje obavljaju društvene djelatnosti.

 

 

 

 

 

Indikativni popis prihvatljivih aktivnosti

 

 

 

Prihvatljive aktivnosti su sljedeće:

 

I. Projektna dokumentacija

 

1.Priprema projektne dokumentacije – izrada glavnog projekta energetske obnove zgrade i pripadajućih elaborata ako je primjenjivo, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova. Glavni projekt i pripadajući elaborati trebaju biti izrađeni prema Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17), Pravilniku o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) te ostalim propisima donesenim na temelju Zakona o gradnji i posebnih propisa.

 

II. Energetska obnova

 

1. Obnova ovojnice zgrade – povećanje toplinske zaštite ovojnice kojom se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade kao što su prozori, vrata, prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih, kosih i zaobljenih krovova, pokrova i hidroizolacija;

 

2. Ugradnja novog visokoučinkovitog sustava grijanja ili poboljšanje postojećeg;

 

3. Zamjena postojećeg sustava pripreme potrošne tople vode sustavom koji koristi OIE;

 

4. Zamjena ili uvođenje sustava hlađenja visokoučinkovitim sustavom ili poboljšanje postojećeg;

 

5. Zamjena ili uvođenje sustava prozračivanja visokoučinkovitim sustavom ili poboljšanje postojećeg;

 

6. Zamjena unutarnje rasvjete učinkovitijom;

 

7. Ugradnja fotonaponskih modula za proizvodnju električne energije iz OIE za potrebe ETC-a;

 

8. Uvođenje sustava automatizacije i upravljanja zgradom;

 

9. Uvođenje sustava daljinskog očitanja potrošnje energije i vode i sustava kontrolnih mjerila energenata i vode (obveza za projektne prijedloge u kojima se predviđa formiranje novih ETC-a);

 

10. Uvođenje novih naplatnih mjernih mjesta;

 

11. Horizontalne mjere koje se odnose na provedbu novih elemenata pristupačnosti kojima se omogućava neovisan pristup, kretanje i korištenje prostora u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13);

 

12. Stručni nadzor građenja;

 

13. Projektantski nadzor, ako je primjenjivo;

 

14. Usluga koordinatora zaštite na radu tijekom građenja, ako je primjenjivo;

 

15. Energetski pregled zgrade, izrada izvješća o energetskom pregledu zgrade i energetskog certifikata nakon provedene energetske obnove, koji su izrađeni u skladu sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17) i propisima donesenima na temelju Zakona o gradnji te pravilima struke;

 

16. Upravljanje projektom i administracija: izrada prijavnih obrazaca, administracija i tehnička koordinacija, planiranje i izrada dokumentacije za nadmetanje, poslovi financijskog upravljanja i izvještavanje, izrada dokumentacije prema Postupcima nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi;

 

17. Promidžba i vidljivost projekta:

 

§ privremena informacijska ploča,

 

§ trajna ploča ili pano ,

 

§ naljepnice,

 

§ priopćenje ili konferencije za medije.

 

 

 

 

 

Sufinanciranje aktivnosti izrade projektne dokumentacije je isključivo retroaktivno. Prijavitelji koji podnose projektni prijedlog za dodjelu bespovratnih sredstava za sufinanciranje aktivnosti provedbe energetske obnove trebaju imati izrađen glavni projekt energetske obnove (i pripadajuće elaborate ako je primjenjivo) te navedenu dokumentaciju priložiti uz projektni prijedlog. Navedene aktivnosti mogu biti sufinancirane samo ukoliko je nabava bila provedena u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, važećim u vrijeme nabave, za Prijavitelje koji su obveznici Zakona o javnoj nabavi, odnosno u skladu s Postupcima nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (isti će biti sastavni dio Poziva).

 

 

 

Popis mjera energetske učinkovitosti i tehničkih uvjeta, koji moraju biti zadovoljeni radi sufinanciranja energetske obnove zgrada javnog sektora u kojima se obavlja društvena djelatnost, bit će sastavni dio Poziva.

 

 

 

 

 

Indikativno, ukupni iznos bespovratnih sredstava koja se mogu dodijeliti u okviru Poziva

 

 

 

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog Poziva. Rok za podnošenje projektnih prijedloga započinje pokretanjem Poziva (objavljivanjem paketa dokumentacije na središnjoj internetskoj stranici Europskih strukturnih i investicijskih fondova, u daljnjem tekstu: ESI fondova), a ističe danom odobrenja posljednjeg projektnog prijedloga koji udovolji svim kriterijima i kojim se iscrpljuju raspoloživa financijska sredstva. Krajnji rok za dostavu projektnih prijedloga je 31.12.2020. godine.

 

 

 

Raspoloživa bespovratna sredstva Državnog proračuna RH, osigurana iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), za dodjelu u okviru ovog Poziva iznose 380.000.000,00 kuna (tristoosamdesetmilijunakuna) s mogućnosti povećanja iste.

 

 

 

 

 

Indikativno, najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava koja se mogu dodijeliti u okviru predmetne dodjele

 

 

 

Najniži odnosno najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je kako slijedi:

 

 

 

a) najniži iznos 80 .000,00 kuna (osamdesettisućakuna)

 

b) najviši iznos 40 .000.000,00 kuna (četrdesetmilijunakuna).

 

 

 

 

 

Intenzitet bespovratnih sredstava

 

 

 

Najveći ukupni intenzitet iznosa bespovratnih sredstava za financiranje aktivnosti po pojedinačnom projektnom prijedlogu iznosi kako slijedi:

 

 

 

Aktivnosti

Stopa sufinanciranja prema indeksu razvijenosti jedinice područne (regionalne) samouprave

Maksimalni iznos prihvatljivih troškova i/ili bespovratnih sredstava

Primorska Hrvatska

Kontinentalna Hrvatska

I

II

III

IV

I

II

III

IV

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Izrada glavnog projekta energetske obnove (i pripadajućih elaborata ako je primjenjivo)

85%

85%

85%

85%

85%

85%

Maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova unutar ove aktivnosti iznosi 60,00 kn/m 2 GBP-a. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 400.000,00 kuna.

ENERGETSKA OBNOVA

Provedba mjera energetske učinkovitosti  

Korištenje obnovljivih izvora energije

Horizontalne mjere

45%

40%

35%

60%

55%

50%

Maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova unutar ove aktivnosti iznosi 2.500,00 kn/m 2 GBP-a. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 38.340.000,00 kuna.

Stručni nadzor građenja

Projektantski nadzor

Koordinator zaštite na radu tijekom građenja

45%

40%

35%

60%

55%

50%

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 1.150.000,00 kuna, a ne smije iznositi više od 3% ukupne vrijednosti radova.

Energetski pregled i energetski certifikat nakon obnove

85%

85%

85%

85%

85%

85%

Maksimalni jedinični iznos prihvatljivih troškova unutar ove aktivnosti iznosi 15,00 kn/m 2 GBP-a. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 50.000,00 kuna.

Promidžba i vidljivost projekta

85%

85%

85%

85%

85%

85%

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 20.000,00 kuna.

Upravljanje projektom i administracija

85%

85%

85%

85%

85%

85%

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava koji može biti dodijeljen za ovu aktivnost ukupno iznosi 40.000,00 kuna.

 

 

 

 

 

Državne potpore

 

 

 

Obaveze koje se odnose na državne potpore i potpore male vrijednosti (de minimis potpore) ne odnose se na projektne prijedloge koji će biti financirani u okviru ovog Poziva.

 

Državne potpore nisu prisutne u slučajevima kada su ispunjeni osnovni i dodatni uvjeti koji će biti detaljno raspisani u okviru ovog Poziva.

 

 

 

 

 

Indikativni udio prijavitelja u sufinanciranju

 

 

 

Prijavitelj (Korisnik) se obvezuje iz vlastitih sredstava ili vanjskim financiranjem (svime što ne predstavlja sredstva iz ESI fondova) osigurati:

 

a) sredstva za financiranje razlike između iznosa ukupnih prihvatljivih izdataka projektnog prijedloga te iznosa bespovratnih sredstava iz EFRR-a dodijeljenih za financiranje prihvatljivih izdataka u sklopu ovog Poziva, i

 

b) sredstva za financiranje ukupnih neprihvatljivih troškova unutar projektnog prijedloga.

 

 

 

Vanjsko financiranje može uključivati i sredstva koja se osiguravaju od strane MRRFEU-a za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini (npr. Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini), kredit banke i ostalo. Iznimno, Prijavitelj može osigurati vanjsko financiranje sredstvima iz ESI fondova kroz financijske instrumente.

 

 

 

 

 

Indikativna prihvatljiva lokacija projekta

 

 

 

Geografski obuhvat ovog Poziva ograničen je na područje Republike Hrvatske.

 

 

 

 

 

Indikativni popis osnovnih kriterija prihvatljivosti i kriterija odabira projektnih prijedloga

 

 

 

1. Kriteriji prihvatljivosti projektnih prijedloga

 

 

 

- Predmet projektnog prijedloga je energetska funkcionalna cjelina (ETC), postojeća ili čije je formiranje predviđeno projektnim prijedlogom, pri čemu je ETC zasebna funkcionalna i energetska cjelina za koju je moguće mjeriti pripadajuću potrošnju energije i vode te parametre koji utječu na potrošnju.

 

- Predmet projektnog prijedloga je energetska obnova zgrade (ETC-a) koja će rezultirati uštedom energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe projekta (Q H,nd ), koja se treba postići projektnim aktivnostima za koje se traži sufinanciranje.

 

- Predmet projektnog prijedloga je energetska obnova zgrade (ETC-a) u kojoj se najmanje 80% od ukupnog prostorno-vremenskog kapaciteta zgrade mora koristiti za ne-gospodarske odnosno društvene djelatnosti koje obavljaju prihvatljivi prijavitelji, a iste moraju biti više od 50% financirane javnim sredstvima. Uz navedeno, dodatni kriteriji su:  

 

§ najviše 20% prostorno-vremenskog kapaciteta zgrade (ETC-a) koristi se za pomoćne gospodarske djelatnosti, pod uvjetom da su izravno vezane ili u funkciji temeljne društvene djelatnosti koja se obavlja u predmetnoj zgradi (ETC-u), te za pomoćne gospodarske djelatnosti, zajedno s gospodarskim djelatnostima koje nisu u funkciji temeljne društvene djelatnosti koja se obavlja u predmetnoj zgradi, i/ili

 

§ najviše 10% prostorno-vremenskog kapaciteta zgrade (ETC-a) koristi se za gospodarske djelatnosti, koje nisu izravno vezane ili u funkciji temeljne društvene djelatnosti koja se obavlja u predmetnoj zgradi (ETC-u).

 

- Prijavitelj za zgradu (ETC) koja je predmet projektnog prijedloga ima:

 

§ dokaz vlasništva (zemljišnoknjižni izvadak) ili

 

§ dokaz pravnog slijeda izvanknjižnog vlasništva (ugovor o kupoprodaji ili drugi dokument kojim se stječe vlasništvo nekretnine) i

 

§ izjavu o suglasnosti vlasnika zgrade (ETC-a) vezano uz provedbu projekta energetske obnove predmetne zgrade u slučaju kada Prijavitelj nije vlasnik zgrade;

 

- Predmet projektnog prijedloga je zgrada (ETC) koja nije upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro .

 

- Prijavitelj je priložio zadnji važeći dokaz koji dokazuje da je zgrada (ETC) koja je predmet energetske obnove postojeća . Postojeća zgrada je ona koja je izgrađena temeljem građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta sukladno Zakonu o gradnji (NN 153/13, 20/17) i svaka druga koja je posebnim zakonom s njom izjednačena te koja nije dograđivana ili mijenjana u odnosu na dokument koji dokazuje njenu zakonitost.

 

- Prijavitelj je priložio izvješće o energetskom pregledu zgrade, kao i važeći energetski certifikat, za zgradu (ETC) koja je predmet energetske obnove, ne stariji od 13. studenoga 2012. godine.

 

- Prijavitelj je priložio glavni projekt energetske obnove zgrade (ETC-a), s pripadajućim elaboratima ako je primjenjivo, ne stariji od 1. srpnja 2013. godine.

 

- Prijavitelj je priložio Izjavu kojom se obvezuje provesti energetski pregled zgrade (ETC-a) nakon dovršetka energetske obnove zgrade te se obvezuje priložiti izvješće o energetskom pregledu i energetski certifikat nakon izrade završnog izvješća nadzornog inženjera, a prije slanja završnog izvješća o provedbi projekta, odnosno prije završnog zahtjeva za nadoknadom sredstava.

 

- Prijavitelj je priložio Izjavu kojom potvrđuje da već ne ostvaruje niti da će se u razdoblju od 3 (tri) godine po završetku provedbe projekta prijaviti za ostvarivanje prava na zajamčenu tarifu (zajamčenu otkupnu cijenu) za mjere proizvodnje energije iz obnovljivih izvora koje se prijavljuju za sufinanciranje u sklopu ovog Poziva.

 

 

 

U smislu ovog Poziva, projektni prijedlog se može podnijeti za:

 

1. dio zgrade koji predstavlja ETC ako kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

 

· da je zaseban volumen u odnosu na drugi dio zgrade koji predstavlja ETC, te da je u direktnoj vezi s njim ili povezan s njim toplom vezom (hodnikom),

 

· da dio zgrade koji predstavlja ETC koji se ne obnavlja ima energetski razred C ili viši, osim u slučaju kad je dio zgrade koji se ne obnavlja predviđen za uklanjanje ili za isti ne postoji obveza energetskog certificiranja,

 

· da se svi dijelovi zgrade koriste za obavljanje društvene djelatnosti, izuzev onih koji nisu predmet energetske obnove, a zadovoljavaju prva dva uvjeta;

 

2. cjelovitu zgradu koja predstavlja ETC;

 

3. kompleks zgrada (skupina zgrada koje imaju barem jedno zajedničko brojilo potrošnje) koji predstavlja ETC;

 

4. dio kompleksa zgrada koji predstavlja ETC, pod uvjetom:

 

· da je zasebna zgrada u odnosu na ostatak kompleksa i s istim nije međusobno povezana.

 

 

 

Ostali kriteriji prihvatljivosti bit će raspisani u Pozivu.

 

 

 

 

 

2. Kriteriji odabira projektnih prijedloga

 

Ocjenjivanje kvalitete projektnog prijedloga

 

 

 

· Vrijednost za novac koju projekt nudi:

 

- Postotni iznos projektirane uštede toplinske energije

 

- Postotni iznos projektirane uštede primarne energije

 

- Omjer troška obnove i projektiranih ušteda na godišnjoj razini

 

- Mjere korištenja OIE

 

· Financijska održivost projekta:

 

- Održivost financijskih ušteda i koristi nakon završetka provedbe projekta

 

· Provedbeni kapaciteti prijavitelja:

 

- Stručnost, kapacitet i iskustvo prijavitelja u provedbi EU projekata

 

· Dizajn i zrelost projekta:

 

- Broj i opseg planiranih mjera energetske učinkovitosti

 

- Godina izgradnje postojeće zgrade (ETC-a)

 

- Trenutni energetski razred zgrade (ETC-a)

 

- Očekivani (planirani) energetski razred zgrade (ETC-a) nakon obnove

 

- Veličina zgrade (ETC-a)

 

- Materijal novougrađene vanjske stolarije

 

- Načini ugradnje vanjske stolarije

 

- Izvedba krova

 

- Predmetna zgrada (ETC) u vlasništvu i uporabi središnje vlasti

 

- Vrijednost ulaganja energetske obnove

 

- Korištenje lokalno/regionalno raspoloživih OIE

 

- Spremnost projekta u smislu izrađene dokumentacije

 

· Promicanje jednakih mogućnosti i socijalne uključenosti:

 

- Horizontalne mjere: osiguravanje pristupačnosti i prilagodba zgrade (ETC-a) osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti

 

· Promicanje održivog razvoja:

 

- Smanjenje emisija CO 2

 

- Zamjena izvora energije za grijanje

 

· Doprinos rješavanju specifičnih razvojnih problema na određenom teritoriju:

 

- Doprinos uravnoteženom regionalnom razvoju

 

 

 

Svaki projektni prijedlog ocjenjuje se po navedenim kriterijima povezanima uz ciljeve i pokazatelje Poziva, financijskim i tehničkim kriterijima te doprinosu koji ostvaruju u rješavanju specifičnih razvojnih problema na određenom teritoriju, održivom razvoju i drugim horizontalnim pitanjima.

 

 

 

Nakon što su svi projektni prijedlozi ocijenjeni, priprema se lista projektnih prijedloga, poredanih po datumu i vremenu predaje svakog pojedinog projektnog prijedloga, koji su ostvarili minimalni broj bodova i zadovoljili propisane minimalne bodovne pragove za određene kriterije odabira.

 

 

 

 

 

Indikativni popis popratne dokumentacije koja će se zahtijevati od prijavitelja

 

 

 

Prijavni obrazac (A dio) ispunjava se elektronski u MIS-u ( https://esif-wf.mrrfeu.hr )

 

Prijavni obrazac (B dio) – sadrži tehničke podatke o zgradi (ETC-u) koja je predmet projektnog prijedloga (npr. broj i opseg planiranih mjera energetske učinkovitosti, godina izgradnje, trenutni i očekivani energetski razred, projektirana ušteda toplinske energije, projektirana ušteda primarne energije itd.)

 

Izjava prijavitelja – potpisom Izjave prijavitelj potvrđuje kako su svi podaci priloženi prijavi istiniti i točni te kako projekt zadovoljava opće i specifične kriterije Poziva

 

Izjava ovlaštenog arhitekta – potpisom Izjave ovlašteni projektant glavnog arhitektonskog projekta energetske obnove potvrđuje je/nije li zgrada (ETC) koja je predmet obnove upisana u Registar kulturnih dobara RH kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro te izjavljuje je/nije li za izvođenje radova u skladu s glavnim projektom energetske obnove potrebno ishoditi akt za građenje, odnosno odobrenja, suglasnosti i posebne uvjete građenja

 

Izjava o imenovanju voditelja projekta – potpisom Izjave prijavitelj imenuje odgovornu operativnu osobu za prijavu i provedbu projekta

 

Izjava FZOEU o spremnosti projektnog prijedloga – potpisom Izjave FZOEU potvrđuje kako je projektni prijedlog spreman za prijavu na Poziv

 

Statut javne ustanove/ustanove – ako je primjenjivo

 

Financijsko izvješće iz prethodne kalendarske godine – ako je primjenjivo

 

Dokaz pravnog slijeda izvanknjižnog vlasništva – ako je primjenjivo

 

Izjava o suglasnosti vlasnika zgrade – ako je primjenjivo

 

Identifikacija čestica nadležnog ureda za katastar – ako je primjenjivo

 

Zadnji važeći dokaz da je zgrada koja je predmet projektnog prijedloga postojeća u smislu Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17)

 

Izvješće o energetskom pregledu zgrade i važeći energetski certifikat zgrade koja je predmet projektnog prijedloga – ne stariji od 13. studenoga 2012. godine

 

Glavni projekt energetske obnove zgrade (s pripadajućim elaboratima ako je primjenjivo) koja je predmet projektnog prijedloga – ne stariji od 1. srpnja 2013. godine

 

Fotodokumentacija dijelova zgrade koja je predmet projektnog prijedloga i tehničkih sustava za koje je predviđena energetska obnova

 

Akt za građenje za planirani zahvat na zgradi koja je predmet projektnog prijedloga – ako je primjenjivo

 

Odobrenja, suglasnosti i posebni uvjeti građenja za planirani zahvat na zgradi koja je predmet projektnog prijedloga – ako je primjenjivo

 

Projekt uklanjanja – ako je primjenjivo

 

 

 

 

 

Indikativni popis neprihvatljivih troškova/izdataka

 

 

 

Planirani troškovi/izdatci projekta moraju biti u skladu s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka (NN 143/2014) i dodatnim uvjetima za prihvatljivost izdataka primjenjivima na predmetnu dodjelu.

 

 

 

Nabava

 

Kod podnošenja projektnih prijedloga i tijekom provedbe projekta, Prijavitelji (Korisnici) koji su obveznici Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16) moraju se pridržavati postupka javne nabave. Ako Prijavitelji (Korisnici) nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, moraju se pridržavati načela opisanih u Postupcima nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi (isti će biti sastavni dio Poziva).

 

 

 

Troškovi koji uključuju nabavu bit će prihvatljivi samo pod uvjetom da je nabava provedena u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, kao i načelima i postupcima utvrđenima u dokumentaciji Poziva te Općim i Posebnim uvjetima Ugovora (koji će biti sastavni dio Uputa za prijavitelje). Nepridržavanje ovih postupaka odrazit će se na prihvatljivost izdataka, a PT2 prilikom provjere zahtjeva za nadoknadom sredstava koje tijekom provedbe projekta podnosi Korisnik, može proglasiti vezane troškove neprihvatljivima.

 

Novosti 01.09.17.

Najava Poziva 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'

Fond: Europski fond za regionalni razvoj

Operativni program: Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014.-2020

Tip natječaja: Otvoreni postupak dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu trajnog poziva

Status: u najavi

Nadležno tijelo: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Područje: energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije

Prijavitelji:

  1. Ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama
  2. Jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave
  3. Javne ustanove ili ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti
  4. Vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti
Sažetak: Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja najavljuje da će tijekom IV. kvartala 2017. godine biti objavljen Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora“, kojim će se podupirati provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije, posebno integriranim pristupom, u zgradama javnog sektora.

Za dodjelu u okviru ovog Poziva raspoloživo je 380 milijuna kuna u Državnom proračunu RH osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Svrha (cilj) Poziva: Smanjenje potrošnje energije za grijanje/hlađenje (QH,nd) na godišnjoj razini (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje/hlađenje prije provedbe mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora.
U okviru ovog Poziva sredstva će se dodijeliti projektima izrade projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i provedbe energetske obnove zgrada javnog sektora u kojima tijela državne uprave, jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, ustanove i vjerske zajednice obavljaju društvene djelatnosti.

Društvenim djelatnostima smatraju se: predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje, visoko obrazovanje, formalno obrazovanje odraslih, znanstvena djelatnost, kazališna djelatnost, audiovizualne djelatnosti, knjižnična djelatnost, arhivska djelatnost, muzejska djelatnost, zdravstvena djelatnost, djelatnost socijalne skrbi, upravna i/ili uredska djelatnost, sportska djelatnost, stanovanje zajednica i vatrogasna djelatnost.

Trajanje Poziva: Objava Poziva planira se tijekom IV. kvartala 2017. godine čime započinje rok za podnošenje projektnih prijedloga. Planirano trajanje Poziva, odnosno rok za podnošenje projektnih prijedloga je do iskorištenja financijskih sredstava, a najkasnije do 31.12.2020. godine.

Dodatne informacije

Otvoren natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama

Otvoren od 4.8.2017. do 1.12.2017.

Zbog šteta uzrokovanih požarima, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Pravilnik kojim se definiraju uvjeti prihvatljivosti za korištenje Mjere 5 „Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Temeljem istog, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“, tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“.

Preduvjeti za ostvarivanje potpore je proglašenje elementarne nepogode ili katastrofalnog događaja od strane županije na području jedinice lokalne samouprave prihvatljivog korisnika potpore, tj. pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika. Utvrđena šteta na poljoprivrednom potencijalu mora biti veća od 30%.

Prihvatljivi troškovi u okviru podmjere 5.2. odnose se na obnovu poljoprivrednog potencijala kao što je sanacija poljoprivrednog zemljišta, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje gospodarskih objekata, popravak ili nabava poljoprivrednih strojeva, mehanizacije i opreme za poljoprivrednu proizvodnju, nabava osnovnog stada/matičnog jata domaćih životinja, krčenje uništenog nasada, kupnja i sadnja sadnica višegodišnjeg bilja te opći troškovi. Intenzitet potpore iznosi do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava za ovaj natječaj iznosi 150.000.000 kuna uz mogućnost povećanja u slučaju da je iznos sredstava prihvatljivih zahtjeva veći od navedenih raspoloživih sredstava javne potpore.

Zahtjevi se podnose od 2.10.2017.

 

Otvoren natječaj za provedbu podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.“

Otvoren od 16.8.2017. do 22.12.2017.

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavili su natječaj za provedbu Mjere 4 „Ulaganja u fizičku imovinu“, podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“ u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Svrha natječaja je dodjela potpora za ulaganja u izgradnju primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture i za ulaganja u rekonstrukciju šumske prometne infrastrukture.

Prihvatljivi korisnici u okviru ovog natječaja su šumoposjednici, udruženja šumoposjednika ili šumovlasnika i trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne samouprave. Temeljem predmetnog natječaja, prihvatljivi troškovi su projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorski putovi i traktorske vlake), rekonstrukcija šumskih cesta, mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovina šumskog i drugog zemljišta u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava ovog natječaja iznosi 37.500.000 kuna, dok će se iznosi pojedinačnih potpora kretati od 10.000 do 1.000.000 eura izraženih u kunskoj protuvrijednosti uz intenzitet potpore do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.

Otvoren natječaj „Internacionalizacija poslovanja MSP-ova putem organizacija za poslovnu podršku“

Otvoren od 1.8.2017. do 31.12.2017.

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta objavilo je, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., prioriteta 3 „Poslovna konkurentnost“, investicijskog prioriteta 3d „Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima“, specifičnog cilja 3d1 „Poboljšani razvoj i rast MSP-ova na domaćem i stranim tržištima“, trajno otvoreni poziv na dostavu projektnih prijava pod nazivom „Internacionalizacija poslovanja MSP-ova putem organizacija za poslovnu podršku“.

Poziv je namijenjen organizacijama za poslovnu podršku, a cilj istog je potaknuti organizacije za poslovnu podršku da zastupaju poduzetnike iz Republike Hrvatske na međunarodnom tržištu te da u povećanom opsegu razviju kapacitete poduzeća i time unaprijede sposobnost hrvatskog gospodarstva za sudjelovanje na globalnim tržištima.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava za ovaj natječaj iznosi 38.000.000 kuna, dok će se iznosi pojedinačnih potpora kretati od 760.000 kuna do 7.600.000 kuna.

Održana konferencija „Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova“

Dana 3. svibnja 2017., u suradnji HBOR-a i HGK-EEN, održana je konferencija „Do boljih poslovnih rezultata uz sredstva EU fondova“. Na konferenciji se okupilo gotovo 150 predstavnika gospodarstvenika, državnih tijela (resornih ministarstava i agencija), konzultanata te predstavnika poslovnih banaka, a konferencija je organizirana s ciljem predstavljanja trenutnih i nadolazećih mogućnosti financiranja projekata iz sredstava EU fondova.

Uvodnim govorima sudionicima su se obratili Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, Želimir Kramarić, podpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU te Dragan Jelić, pomoćnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Na konferenciji su održane dvije panel rasprave: Mogućnosti financiranja poduzetnika putem EU financijskih instrumenata i Bespovratna sredstva iz EU fondova u programskom razdoblju 2014. – 2020. Tijekom panel rasprava sudionici su dobili informacije o EU financijskim instrumentima u aktualnoj financijskoj perspektivi, njihovoj implementaciji, budućim aktivnostima uz predstavljanje financijskog instrumenta „ESIF Krediti za rast i razvoj“, koja će postati operativna tijekom lipnja, te su upoznati s procedurama, aktualnim natječajima i natječajima u najavi za dodjelu EU bespovratnih sredstava.

Novosti 25.05.17.

EU će sufinancirati projekte iz područja zaštita okoliša za 61 vrtić, 4 fakulteta, 138 osnovnih i 17 srednjih škola.

Dobre vijesti građevinarima donose projekti energetske obnove javnih zgrada: produljeni su rokovi i povećani iznosi, za započete projekte osigurano je 160 mil. kn i slijedi sklapanje novih ugovora, dok su zbog velike navale novih, kvalitetnih projekata prvi puta osigurana i bespovratna EU sredstva.

Riječ je o 900 milijuna kuna za dva velika programa energetske obnove višestambenih zgrada i odgojno-obrazovnih javnih ustanova. Prema ministru graditeljstva Lovri Kuščeviću idućih mjeseci RH će imati preko tisuću gradilišta, što je 1,7 mlrd. kn ukupnih investicija. To će, tvrdi, pokrenuti građevinski sektor u narednih 18 mjeseci, kada moraju biti završeni navedeni projekti, i  stoga poziva građevinare da se pripreme  kako bi poslove odradili na vrijeme.   To znači da će EU sufinancirati projekte iz područja zaštita okoliša za 61 vrtić, 4 fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jednu školsku dvoranu i dva učenička doma, te još njih 596 koji se tiču višestambenih zgrada.

45 dana rok je u kojem će biti potpisani ugovori o sufinanciranju.

U roku od 45 dana očekuje se potpisivanje ugovora o sufinanciranju, a slijede tenderi. Podsjetivši da je riječ o dugo očekivanim natječajima, HGK-ov direktor sektora za ekonomske analize Zvonimir Savić kaže kako se očekuje veliki interes građevinskog sektora, između ostalog i zbog stjecanja referenci za projekte u području energetske učinkovitosti, što može biti značajno i za njihove nove izvozne poslove.

Pored toga ističe i da može doći do porasta potražnje za određenim zanimanjima na tržištu rada. Na činjenicu da će se u kratkom roku otvoriti velika mogućnost za građevinsku aktivnost, i to nakon višegodišnje recesije koja je za gotovo 50% smanjila građevinsku aktivnost te se tek lani sektor počeo stabilizirati, Savić gleda kao na pozitivnu priliku u kojoj će do izražaja doći svojevrsni test prilagodbe potrebama realnog sektora i fleksibilnosti tržišta rada, ali i učinkovitosti države.  

"Kroz realizaciju velikog broja programa u kratkom roku, što doista može biti nezgodno, vidjet će se kako se tržište rada prilagođava i kakvi su kapaciteti države da poduzetnicima pomogne u pogledu brzine prekvalifikacija i dokvalifikacija nezaposlenih radnika iz srodnih zanimanja", kaže Savić. Kvote za strane radnike za 2017. su potrošene, pa jedino što ostaje je brza prekvalifikacija za određeni tip radova za kontingent radne snage koji je bez posla, a ne želi otići na rad u inozemstvo. 

Novosti 22.11.16.

 

22.11.2016. - Otvoren Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja'

Svrha Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja' je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora u kojima javne ustanove obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup.

U okviru ovog Poziva osigurano je 152.000.000,00 kuna iz EFRR-a, a u slučaju iskorištenja sredstava postoji mogućnost povećanja alokacije. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti za financiranje prihvatljivih troškova pojedinačnog projektnog prijedloga je 80.000,00 kuna a najviši 10.000.000,00 kuna.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem otvorenog postupka dodjele bespovratnih sredstava u modalitetu višekratnih privremenih Poziva s krajnjim rokom podnošenja projektnih prijedloga za prvi privremeni poziv od 90 (devedeset) kalendarskih dana od dana objave, po isteku kojeg započinje postupak dodjele.

Prihvatljivi Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti:

  • jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave koje su:

    a) vlasnici zgrada koje su predmet projekta u kojima javne ustanove, osnovane od strane jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, ili

    b) osnivači javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja u zgradama koje su predmet projekta, pri čemu su zgrade koje su predmet projekta u vlasništvu te javne ustanove ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske;
     

  • javne ustanove koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja ako ispunjavaju kumulativno sljedeća dva uvjeta:

    a) da su osnovane od strane jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, i

    b) da su zgrade u kojima obavljaju navedenu djelatnost u njihovom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske. 

Novosti 04.10.16.

Propisi iz područja energetske učinkovitosti
DONESENE IZMJENE PRAVILNIKA O ENERGETSKOM PREGLEDU ZGRADE I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU
 

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević na temelju Zakona o gradnji donio je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju koji je objavljen uNarodnim novinama broj 87. od 28. rujna 2016. godine, a koji stupa na snagu 30. rujna 2016. godine.Sukladno navedenoj izmjeni, energetski razredi zgrade određuju se, a energetski certifikati izrađuju sukladno odredbama Pravilnika o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju (Narodne novine 48/2014 i 150/2014) do 1.ožujka 2017. godine. Energetski certifikati zgrada dostavljaju se, kao i do sada, sukladno  Uputi za dostavljanje izvješća o provedenom energetskom pregledu zgrade i izdanog energetskog certifikata od 6. lipnja 2014. godine, koju su ovlašteni certifikatori dobili uz rješenje o ovlaštenju.

Novosti 29.09.16.

Europska komisija (EK) odobrila je financiranje gradnje terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek čija je ukupna vrijednost 17,3 milijuna eura, od čega se EU-ovim sredstvima može financirati gotovo 15,6 milijuna eura, izvijestilo je u srijedu Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

To je prvi nacionalni projekt izgradnje u području unutarnje plovidbe kroz koji će osječka luka dobiti novi terminal i tako osigurati povećanje kapaciteta, bolju povezanost te razvoj i rast konkurentnosti, kažu u Ministarstvu.

Izgradnjom terminala za pretovar rasutih tereta u luci Osijek, pretovar tih tereta koji se do 2015. godine odvijao u neposrednoj blizini Kliničkog bolničkog centra Osijek u centru grada, preselit će se na novu lokaciju, u neurbanizirani dio grada što će doprinijeti kvaliteti života građana kao i zaštiti okoliša.

Novosti 23.09.16.

Otvoreni Pozivi za provedbu projekata iz područja cestovnog prometa u okviru Operativnog programa „Promet 2007. - 2013.“

Natječaj za četvrti poziv otvoren je od 2.9. do 4.11.2016.
Natječaji za peti i šesti poziv otvoreni su od 9.9. do 11.11.2016.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, u okviru Operativnog programa „Promet 2007. - 2013.“ objavilo je pozive na dostavu projektnih prijedloga za pripremu projekata na području infrastrukture i prometa.

Temeljem četvrtog poziva, prihvatljiv projekt je izgradnja splitske obilaznice, dionica 1: Plano - Kaštel Sućurac / Kaštel Gomilica, lot 2: Kaštel Stari - Kaštel Sućurac / Kaštel Gomilica, a visina dostupnih financijskih sredstava iznosi 75 milijuna kuna. Maksimalni intenzitet potpore je 85% ukupnih prihvatljivih troškova predloženog projekta. Preostali iznos prihvatljivih troškova projekta, iznad iznosa potpore koja se dodjeljuje u okviru ovog Poziva, biti će financiran iz državnog proračuna, dok je prijavitelj dužan osigurati financiranje neprihvatljivih izdataka.

Peti poziv namijenjen je izgradnji Južne zaobilaznice Poreča, dionica Vrvari - Bijela Uvala (III. i IV. faza). Visina dostupnih financijskih sredstava iznosi 20,4 milijuna kuna, uz maksimalni intenzitet potpore 85% od ukupnih prihvatljivih troškova predloženog Projekta. Unaprijed definirani prijavitelj ovog poziva su Hrvatske ceste, d.o.o.

Temeljem šestog poziva, prihvatljivi projekt je Dogradnja južnog kolnika državne ceste D2, Južna obilaznica Osijeka, dionica: Čvorište „Koridor Vc“ –Čvorište „Tenjska“. Visina dostupnih financijskih sredstava iznosi 69 milijuna kuna, a maksimalni intenzitet potpore je 85% ukupnih prihvatljivih troškova predloženog Projekta. Unaprijed definirani prijavitelj ovog poziva su Hrvatske ceste d.o.o.

Za detalje o četvrtom pozivu molimo pogledati ovdje.
Za detalje o petom pozivu molimo pogledati ovdje.
Za detalje o šestom pozivu molimo pogledati ovdje.

alt

Najavljeni natječaji iz Mjere 6 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

U okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., najavljeno je raspisivanje natječaja za Mjeru 6 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“, podmjere 6.2. „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području“ i podmjere 6.4. „Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“.

Cilj ovih natječaja je ulaganje u nepoljoprivredne aktivnosti koje će ojačati gospodarstvo i potaknuti doseljavanje i ostanak stanovništva u ruralnom području. Nepoljoprivredne aktivnosti uključuju poljoprivredno gospodarstvo i turizam, ulaganja u hotele, razne tradicijske obrte, izrade suvenira i mnoge druge.

alt

Najava objave poziva na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Upravljačko tijelo za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, najavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine“. Cilj ovog Poziva je povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostava boljeg upravljanja posjetiteljima odredišta prirodne baštine, pri čemu projekti moraju biti usmjereni na razvijanje javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti i/ili georaznolikosti kroz promociju zaštićenih dijelova prirode (osim područja Nacionalnih parkova i Parkova prirode) i ekološke mreže Natura 2000. Objava istog se očekuje tijekom mjeseca rujna ove godine.

Ukupan predviđen iznos raspoloživih bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 380 milijuna kuna, pri čemu će se iznosi pojedinačnih potpora kretati od 2 milijuna kuna do 20 milijuna kuna. Prihvatljivi prijavitelji unutar ovog Poziva su Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima kojoj je osnivač jedinica područne (regionalne) ili lokalne samouprave utvrđena člankom 130. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) ili jedinica lokalne samouprave, ili jedinica regionalne (područne) samouprave.

alt

alt

Drugi rok za podnošenje projektnih prijedloga iz Programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2014.-2020.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU objavilo je drugi rok za podnošenje projektnih prijedloga u sklopu Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska. U Programu sudjeluje devet regija iz Slovenije i osam županija iz Republike Hrvatske. Predmet ovog Otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga je sufinanciranje operacija koje učinkovito doprinose cjelokupnom cilju programa: promicati održivo, sigurno i rezonantno granično područje usvajajući pametne pristupe za očuvanje te mobilizaciju i upravljanje prirodnim i kulturnim resursima radi dobrobiti ljudi koji žive i rade na tom području ili ga posjećuju.

Poziv, u okviru cilja europske teritorijalne suradnje, financiran je od strane Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) s maksimalno 85% od ukupno prihvatljivih troškova za sufinanciranje projekata što iznosi 33 milijuna eura. Prijava se može podnijeti u bilo kojem trenutku do datuma zatvaranja Otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga ili dok se ne potroše raspoloživa sredstva obzirom se radi o trajno otvorenom pozivu. Drugi rok za podnošenje projektnih prijedloga je 14. studenog 2016.

alt

Najavljen prvi poziv iz Programa prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU najavilo je Prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga za Program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska 2014.-2020. te se isti očekuje najkasnije u studenom 2016. godine s predviđenim trajanjem poziva od dva mjeseca. Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. jedan je od programa Europske teritorijalne suradnje koji podupire Europsku kohezijsku politiku te doprinosi skladnom razvoju Europske unije kroz jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, potičući pri tome ekonomski rast.

Prihvatljivi prijavitelji u okviru ovog poziva su nacionalna, regionalna i lokalna javna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima, privatne institucije (uključujući privatna poduzeća) koja imaju pravnu osobnost i koje posluju minimalno dvije fiskalne godine u trenutku prijave i međunarodne organizacije koje djeluju sukladno hrvatskom ili talijanskom nacionalnom zakonu i koje posluju minimalno dvije fiskalne godine u trenutku prijave. Teritorijalno prijavitelji mogu biti smješteni u jednoj od osam hrvatskih županija: Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj ili Karlovačkoj.

Ukupan doprinos iz ERFF-a iznosi 201 milijuna eura, a bespovratna sredstva dodjeljivat će se za projekte koji uključuju aktivnosti poput plavih inovacija, sigurnosti i otpornosti, zaštite okoliša i kulturne baštine te pomorskog prijevoza.

alt

Novi vodič za korisnike o mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP)

Mikro, mala i srednja poduzeća smatraju se pokretačima europskog gospodarstva i na raspolaganju im je velika količina bespovratnih sredstava iz ESI fondova. Kako bi se olakšalo definiranje veličine poduzetnika i njihova prihvatljivost po pojedinom pozivu na dostavu projektnih prijedloga, Europska komisija izradila je i objavila novi vodič za korisnike o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća.

U vodiču su prikazani koraci kako utvrditi može li se poduzeće smatrati MSP-om i pojmovi koji se upotrebljavaju kod definiranja njihove veličine. Isti je izrađen ciljano za poduzetnike koji se bave prijavom projekata za dodjelu bespovratnih sredstava iz ESI fondova te za ostale dionike koji izrađuju različite programe i njima upravljaju, obrađuju zahtjeve i provjeravaju ispunjavaju li poduzeća uvjete prihvatljivosti za potporu.

Vodič možete preuzeti ovdje.

Izmijenjen Indikativni godišnji plan Poziva na dostavu projektnih prijedloga u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svojstvu Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, objavilo je izmijenjeni indikativni godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2016. godinu u okviru istoimenog Operativnog programa, a sve s ciljem obavještavanja javnosti i omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Popis poziva na dostavljanje prijedloga i rokova za Prioritetnu os 1 će biti dodan u indikativni godišnji plan naknadno.

alt

Izmjene Obzor 2020. ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

Europska komisija usvojila je nove izmjene ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za Obzor 2020. projekte (Horizon 2020 Model Grant Agreement, Version 3.0) kako bi još više olakšala provedbu Obzor 2020. projekata u svim zemljama koje sudjeluju u programu te uskladila ugovore s novom Financijskom uredbom EU koja je stupila na snagu početkom 2016. godine. Nove opcije mogu se primijeniti retroaktivno i u projektima koji se već provode, bez posebnog postupka izmjene ugovora.

Neke od promjena su veća fleksibilnost budžeta projekta, novi način izračuna satnice za trošak osoblja na mjesečnoj razini, pojednostavljenje dostave odobrenja i drugih dokumenata koji se tiču etičkih pitanja u provedbi projekta te u slučaju revizija, ispitivanja i sl. Postupak se odsada provodi izravno između Europske komisije ili agencije i korisnika.

alt

Objavljen Pravilnik o provedbi Mjere 09 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Ministarstvo poljoprivrede je u Narodnim novinama broj 81/2016 objavilo Pravilnik o provedbi Mjere 09 „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.

Objavljen Javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u proizvodne tehnologije

Otvoren od 7.9. do 7.10.2016.

Temeljem provedbe „Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020.“ Ministarstvo gospodarstva objavilo je Javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u nove tehnologije. Državne potpore po ovom programu namijenjene su proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganja u nove tehnologije. Cilj Programa je potaknuti poduzetnike na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta te osnivanje novih poslovnih jedinica uz uvjet zadržavanja prosječnog broja radnika tijekom cijelog razdoblja provedbe i završetka projekta.

U proračunu Ministarstva gospodarstva za spomenuti Program predviđeno je 40 milijuna kuna. Maksimalni intenzitet potpore za velike poduzetnike iznosi 25%, a za srednje 35% prihvatljivih troškova projekta. Također, maksimalni iznos potpore po poduzetniku ograničen je na 1,5 milijuna kuna, bez obzira na visinu prihvatljivih troškova projekta.

 

U prvom polugodištu 2016. godine HBOR odobrio 2,5 puta veći iznos kredita malim i srednjim poduzetnicima

HBOR je objavio polugodišnje financijsko izvješće za 2016. godinu unutar kojeg je vidljivo kako su ostvareni ukupni prihodi u iznosu od 445,7 milijuna kuna, rashodi u iznosu od 338,5 milijuna kuna te dobit u iznosu od 107,2 milijuna kuna. HBOR je u prvom polugodištu 2016. godine kroz kreditiranje, osiguranje izvoznih potraživanja i izdavanje činidbenih garancija, podržao 1.689 projekata hrvatskih gospodarstvenika s ukupnim iznosom od 5,7 milijardi kuna.

U predmetnom izvještajnom razdoblju HBOR je odobrio 1.588 kredita ukupne vrijednosti 4,2 milijarde kuna od čega se 73% sredstva odnosilo na financiranje investicija. Kroz poslove osiguranja izvoza u prvoj polovici 2016. godine osigurano je izvoznih poslova u iznosu od 633,57 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 12,4% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Najaktivniji korisnici HBOR-ovih kredita bili su mali i srednji poduzetnici za čije je projekte odobren iznos od 3,2 milijarde kuna, što predstavlja 2,5 puta veći iznos od onog odobrenog ovim subjektima u istom razdoblju prethodne godine. Ovako veliki broj podržanih projekata rezultat je novih mjera kojima je unaprijeđena suradnja s leasing društvima i poslovnim bankama, a sve s ciljem lakše dostupnosti povoljnih kreditnih sredstava gospodarstvenicima.

 

HBOR započeo provedbu novog modela financiranja „InnovFin SME Guarantee Facility“ sa sniženim kamatnim stopama

„InnovFin SME Guarantee Facility“ garancijski je proizvod Europskog investicijskog fonda (EIF) kojim EIF jamči za kredite koje izdaju financijski posrednici (HBOR) za investicije malih i srednjih poduzeća (do 250 zaposlenih) te malih srednje kapitaliziranih poduzeća (250 do 499 zaposlenih).

Posebna prednost za korisnike kredita koji se odobravaju u okviru predmetne garancije ogleda se u smanjenju polazne kamatne stope za 0,422 baznih bodova za malo srednje kapitalizirano poduzeće odnosno za 0,572 baznih bodova za malo i srednje poduzeće. Dodatno, korisnost se ogleda i u činjenici da mala srednje kapitalizirana poduzeća u Republici Hrvatskoj na ovaj način imaju mogućnost dobiti prvoklasnu garanciju kakvu do sada nisu imali priliku koristiti.

Maksimalni iznos kredita pokrivenog garancijom EIF-a iznosi 5,3 milijuna eura, a minimalni iznos kredita iznosi 25 tisuća eura. Maksimalno trajanje kredita pokrivenog garancijom EIF-a je 10 godina, uz poček do 3 godine.

HBOR-u uručena Odluka o povjeravanju zadatka provedbe financijskog instrumenta „Krediti za rast i razvoj“

Povodom pokretanja novog financijskog instrumenta „Krediti za rast i razvoj“, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u ulozi Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, svečano je uručio HBOR-u Odluku o povjeravanju zadataka provedbe financijskog instrumenta „Krediti za rast i razvoj“. Ukupna vrijednost sredstava koja se dodjeljuju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za ovaj financijski instrument iznosi 110 milijuna eura. „Krediti za rast i razvoj“ namijenjeni su mikro, malim i srednje velikim poduzećima u fazi rasta i razvoja.

U okviru instrumenta „Krediti za rast i razvoj“ poduzetnicima će se dodjeljivati dugoročni investicijski krediti s rokom otplate do 12 godina po povoljnoj kamatnoj stopi. Kada se iznosu od 110 milijuna eura EU sredstava pribroje sredstva poslovnih banaka, koje će sudjelovati s minimalno 50 posto vlastitih sredstava, hrvatskim poduzetnicima će na raspolaganju biti 220 milijuna eura uz znatno povoljnije uvjete od tržišnih.

Novosti 14.09.16.

14.09.2016. - Ministar Kuščević potpisao 6 ugovora za energetsku obnovu vrtića i škola ukupne vrijednosti od 16.570.125,50 kn

Danas je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević potpisao 6 ugovora za energetsku obnovu javnih ustanova. Ukupna vrijednost ugovora je 16.570.125,50 kn.

Obnovit će se: dječji vrtić „Bjelovar“ vrijednosti 3.777.129,00 kn, osnovna škola Sikirevci vrijednosti 2.805.996,25 kn, područna škola Bačin dol u Cerniku vrijednosti 452.747,50 kn, osnovna škola Ivan Meštrović u Vrpolju vrijednosti 2.269.710,00 kn, gimnazija Matija Mesić u Slavonskom Brodu vrijednosti 4.743.123, 75 kn te osnovna škola dr. Stjepan Ilijašević u Oriovcu vrijednosti 2.528.418, 75 kn. 

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je samo ove godine sklopilo ukupno 104 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a ugovorena vrijednost za navedena 104 projekta iznosi 76.116.308,21 kn, dok su bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 53.689.548,73 kn.


Ovim projektima energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije predviđene su uštede energije i smanjenje emisija CO2 do 80%. Uštede će se ostvariti kroz provođenje mjera za povećanje toplinske zaštite ovojnice, strojarskih i elektrotehničkih mjera te uvođenjem obnovljivih izvora energije.

Temeljem potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava,18 dječjih vrtića, 2 učenička doma, 4 srednje škole, gimnazije, odnosno glazbene škole i 48 osnovnih škola izradit će projektnu dokumentaciju, dok će 23 osnovne škole, 7 dječjih vrtića, 2 učenička doma i 1 gimnazija izvršiti i radove energetske obnove.

Novosti 13.09.16.

60 milijuna kuna bespovratnih sredstava za energetsku obnovu odgojno-obrazovanih javnih ustanova u Hrvatskoj

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja do sada je sklopilo ukupno 98 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ugovorena vrijednost za ovih 98 projekata iznosi 59.546.182,71 kunu, dok su bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 42.284.532,97 kuna.

 
Četiri hrvatske županije prednjače u povlačenju sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova po Pilot Pozivima za energetsku obnovu odgojno-obrazovnih javnih ustanova – kako po broju uspješno prijavljenih projekata, tako i po iznosima ostvarenog sufinanciranja.
 
Najuspješnija je Primorsko-goranska županija, s čak 20 projekata energetske obnove javnih ustanova namijenjenih odgoju i obrazovanju, čija je ukupna ugovorena vrijednost 13.077.716,86 kuna. Slijedi Sisačko-moslavačka županija s 13 projekata ukupne ugovorene vrijednosti od 10.277.792,29 kuna, a u stopu je prati Virovitičko-podravska županija s također 13 projekata energetske obnove odgojno-obrazovnih javnih ustanova, a ukupna ugovorena vrijednost virovitičko-podravskih projekata iznosi 10.048.519,12 kuna. Četvrta po uspješnosti je Požeško-slavonska županija, s 14 projekata u ukupnoj ugovorenoj vrijednosti od 7.614.361,01 kuna.
 
U konačnici će po oba Pilot Poziva Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, za izradu projektne dokumentacije te za radove energetske obnove, biti ugovoreno gotovo 60 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
 
„Ovim projektima energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije predviđene su uštede energije i smanjenje emisija CO2 do 80%“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.
 
Uštede će se ostvariti kroz provođenje mjera za povećanje toplinske zaštite ovojnice, strojarskih i elektrotehničkih mjera te uvođenjem obnovljivih izvora energije.
 
Temeljem do sada potpisanih 98 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 18 dječjih vrtića, 2 učenička doma, 4 srednje, gimnazije, odnosno glazbene škole i 48 osnovnih škola izradit će projektnu dokumentaciju, dok će 18 osnovnih škola, 6 dječjih vrtića i 2 učenička doma izvršiti i radove energetske obnove.
 
Budući da je potpisano ukupno 105 odluka o financiranju, za potpisati je preostalo još 7 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, što će biti realizirano u rujnu. Njihova je ukupna ugovorena vrijednost 21.952.206,76 kuna, od čega bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoliša iznose 14.974.818,89 kuna.

Novosti 29.08.16.

Kroz EU fondove dostupno više od 1,5 milijardi kuna za istraživanje i razvoj

Do povećanja konkurentnosti i gospodarskog rasta Hrvatske inovacijama i razvojem istraživačke infrastrukture
 

Ulaganja u znanost, istraživanje i inovacije jedan su od ključnih preduvjeta za povećanje konkurentnosti i pokretanje gospodarskog rasta Republike Hrvatske. Međutim, zastarjela i nedovoljno razvijena istraživačka infrastruktura, manjak resursa za provedbu istraživanja i nedostatan prijenos znanja i tehnologija uvelike ograničavaju kapacitete istraživačke zajednice u Hrvatskoj.

U usporedbi s prosjekom zemalja članica Europske unije koje izdvajaju 2,07 posto BDP-a za sektor istraživanja i razvoja, u Hrvatskoj se izdvaja svega oko 0,8 posto BDP-a što hrvatske znanstvene organizacije čini manje konkurentnima i nedovoljno razvijenima, a istraživanja i inovacije stagniraju.

Korištenjem bespovratnih sredstava iz EU fondova Hrvatska je odlučila stati na kraj ovom negativnom trendu i u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. podići postotak ulaganja u istraživanja i razvoj. Kroz EU natječaje osigurat će se značajna sredstva hrvatskim poduzetnicima i drugim potencijalnim prijaviteljima, kako bi se unaprijedio i prilagodio istraživački sustav tako da pridonosi razvoju društva i rastu gospodarstva. Velik dio potpora usmjerit će se na privatna ulaganja u razvoj istraživanja i inovacija te za nabavku znanstveno-istraživačkih usluga s ciljem pokretanja novih ili temeljno izmijenjenih postupaka i proizvoda.

„Ulaganje u istraživanje i razvoj kruna je rada poduzetnika, jer omogućava povećanje konkurentnosti i stvaranje dodatne vrijednosti. Takva ulaganja neophodna su da bi hrvatsko gospodarstvo postalo konkurentnije i izašlo na europska i međunarodna tržišta stvaranjem novih proizvoda i usluga“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

Trenutno su u Hrvatskoj otvorena dva velika natječaja u području znanosti, istraživanja i razvoja, čija je ukupna vrijednost veća od 1,5 milijardi kuna.

Kroz otvoreni trajni natječaj „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja“ poduzetnicima je na raspolaganju 748 milijuna kuna iz EU fondova za istraživanje i razvoj poslovnog sektora s ciljem razvijanja nove usluge, proizvoda i tehnologije, poboljšanja poslovnih procesa i suradnje s institucijama za istraživanje te razvoj i jačanje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije.

„Podrška razvoju Centara kompetencija“ ograničeni je natječaj ukupne vrijednosti oko 786 milijuna kuna. Ovim natječajem potaknut će se suradnja akademije i industrije kako bi se osigurala poveznica između novih znanstvenih spoznaja i njihove uspješne primjene u gospodarstvu. Centri kompetencija predstavljaju novu vrstu istraživačke infrastrukture neophodne za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i novim tehnologijama koja će biti specijalizirana za davanje podrške poslovnom sektoru u istraživačko-razvojnim aktivnostima i  komercijalizaciji inovacija.

Više od milijardu i pol kuna osigurano za razvoj ruralnog turizma

Zajednička poljoprivredna politika jedno je od područja u koje Europska unija najviše ulaže. Ruralni razvoj, kao važna sastavnica te politike, financira se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Fond financira čak 2.026 milijarde eura, od ukupnih 2.383 milijarde eurakoliko je namijenjeno za Program ruralnog razvoja. Ostatak se pokriva iz sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske.

Glavni ciljevi Programa su potaknuti konkurentnost poljoprivrede, osigurati i uspostaviti održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama i uravnotežiti teritorijalni razvoj ruralnih područja.

Jedan od najbitnijih ciljeva Programa ruralnog razvoja je demografska obnova ruralnih područja u Republici Hrvatskoj koja su opustošena. Jednom od mjera Programa potiče se razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja. Ostanak ili dolazak mladih u ruralna područja želi se postići osiguravanjem primjerenih uvjeta za život i rad. Tako je veoma bitno zaposliti mlade i izvan poljoprivrednih zanimanja.

„Uvjeren sam da ćemo mjerama poput ove potaknuti razvoj hrvatskih sela i zaustaviti odlazak naših mladih u Njemačku, Irsku, Austriju..., to je naša dužnost i obaveza!“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

Očekujemo uskoro objavu dva natječaja za mikro i mala poljoprivredna gospodarstva i fizičke osobe koje su nositelj ili član OPG-a i pokreću nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnom području:

 

  • „Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području“ - moguće je dobiti čak 100% bespovratnih sredstava u iznosu do maksimalnih 50 000 eura.
  • „Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ -moguće dobiti 70% bespovratnih sredstava u odnosu na vrijednost projekta, u iznosu do maksimalnih 200 000 eura. 

 

Cilj ovih natječaja je ulaganje u nepoljoprivredne aktivnosti koje će ojačati gospodarstvo i potaknuti doseljavanje i ostanak stanovništva u ruralnom području. Nepoljoprivredne aktivnosti uključuju poljoprivredno gospodarstvo i turizam, ulaganja u hotele, razne tradicijske obrte, izrade suvenira i mnoge druge.

Preko 270 milijuna kuna dostupno je za poticanje društvenog poduzetništva

Jedan od glavnih ciljeva Republike Hrvatske do 2020. godine je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Prema posljednjem istraživanju 29,3 posto ljudi u RH u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti i taj postotak nas svrstava među najugroženije države u Europskoj uniji. Kako bi smanjili broj ugroženih osoba za 150 tisuća do 2020. godine potrebno je ulaganje u razvoj društvenog poduzetništva.

Upravo je to bio razlog donošenja Strategije razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj od 2015. do 2020. godine u kojoj su definirani kriteriji za prepoznavanje društvenih poduzetnika i i u kojoj se razrađuju mjere i aktivnosti za njihovo poslovanje. Društveno poduzetništvo povezuje poduzetništvo s društvenom odgovornošću, zaštitom okoliša i mjerenja utjecaja. Društveni poduzetnik mora najmanje 75% godišnje dobiti reinvestirati, odnosno ulagati u ostvarivanje i razvoj vlastitih ciljeva poslovanja. Strategijom je osigurano preko 270 milijuna kuna za razvoj takve vrste poduzetništva, od čega je najveći dio financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Trenutno je otvoren natječaj „Poticanje društvenog poduzetništva“ namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva. Ukupna sredstva osigurana u sklopu ovog natječaja iznose osam milijuna kuna. Cilj je financirati informativne i edukacijske djelatnosti te poduprijeti financiranje postojećih i potencijalnih budućih društvenih poduzeća s ciljem većeg prepoznavanja i vidljivosti društvenog poduzetništva.

„Društveno poduzetništvo nam je iznimno bitno zbog društvene, ekonomske i okolišne održivosti. Dobit od ove djelatnosti se u cijelosti, ili barem većim dijelom, ulaže u dobrobit zajednice. Na taj način direktno  se pridonosi zapošljavanju, smanjivanju regionalnih razlika i pravednijoj raspodjeli društvenog bogatstva“, izjavio je ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić.

Od više pozitivnih primjera društvenog poduzetništva posebno se ističe Hedona, tvornica čokolade iz Križevaca. Većina zaposlenih u tvrtki su osobe s invaliditetom. Kroz razne poticaje dobili su sredstva za opremu, strojeve i zapošljavanje. Tvrtka Hedona pravi je primjer da se može kombinirati profitabilno poduzetništvo sa socijalnim utjecajem.

Pokrenuto e-savjetovanje za Poziv na dostavu projektnih prijedloga " Promicanje održivog korištenja prirodne baštine "

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u cilju pripreme Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine“ (u daljnjem tekstu Poziv na dostavu projektnih prijedloga). Poziv na dostavu projektnih prijedloga će se provoditi u formi otvorenog postupka u modalitetu privremenog poziva u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ za financijsko razdoblje 2014.-2020.: Prioritetna os 6 „Zaštita okoliša i održivost resursa“; Specifični cilj 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“.

Pozivamo predstavnike zainteresirane javnosti da najkasnije do zaključno s 13. rujnom 2016. godine dostave svoje prijedloge i komentare na predloženi Nacrt ključnih elementa Poziva za dostavu projektnih prijedloga putem poveznice https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3944.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije će razmotriti i obraditi pristigle komentare te po završetku savjetovanja, a najkasnije do zaključno s 23. rujnom 2016., objaviti popis svih pristiglih komentara s pregledom prihvaćenih, djelomično prihvaćenih i odbijenih prijedloga, s kratkim obrazloženjem putem poveznicehttps://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=3944.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije će razmatrati samo one komentare i prijedloge uz koje je istaknuto ime i prezime/naziv podnositelja, te će prihvatiti samo one prijedloge za koje procijeni da unaprjeđuju kvalitetu dokumentacije Poziva na dostavu projektnih prijedloga te su u skladu sa strateškom orijentacijom Poziva na dostavu projektnih prijedloga. Podnositelji prijedloga i komentara nemaju mogućnost ulaganja prigovora niti postavljanja daljnjih pitanja o danim obrazloženjima. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nije dužno odgovarati na upite tijekom postupka savjetovanja.

Novosti 28.8.16.

Ministarstvo gospodarstva uskoro provodi Program regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u nove tehnologije

U sklopu provedbe „Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020.“ Ministarstvo gospodarstva će i u 2016. godini objaviti Javni natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava prema Programu regionalnih potpora za kapitalna ulaganja u nove tehnologije. Javni poziv u okviru navedenog programa očekuje se tijekom trećeg kvartala 2016. godine. Državne potpore po ovom programu namijenjene su proizvodnim gospodarskim sektorima za ulaganje u nove tehnologije.

Cilj Programa je potaknuti poduzetnike na ulaganje u materijalnu i nematerijalnu imovinu u svrhu modernizacije i proširenja postojećih proizvodnih kapaciteta te osnivanje nove poslovne jedinice uz uvjet zadržavanja prosječnog broja radnika tijekom cijelog razdoblja provedbe i završetka projekta. U proračunu Ministarstva gospodarstva za spomenuti Program predviđeno je 40 milijuna kuna. Maksimalni intenzitet potpore za velike poduzetnike iznosi 25%, a za srednje 35% prihvatljivih troškova projekta. Maksimalni iznos potpore po poduzetniku ograničen je na 1,5 milijuna kuna bez obzira na visinu prihvatljivih troškova projekta.

Hrvatska u prvoj polovici 2020. godine predsjedava Europskom unijom

Države članice Europske unije svake se godine izmjenjuju kao predsjedateljice Vijeća Europske unije na razdoblje od šest mjeseci. Tijekom tog razdoblja, predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada Unije u Vijeću.

Dana 26. srpnja 2016. godine Vijeće Europske unije usvojilo je odluku o izmijenjenom redoslijedu prema kojem će članice Unije predsjedavati Vijećem do 2030. godine. Tako je Republici Hrvatskoj razdoblje predsjedavanja dodijeljeno od siječnja do lipnja 2020. godine, dok trenutno Europskom unijom predsjedava predsjedništvo koje čine Nizozemska, Slovačka i Malta.

Objavljeni Vodiči za korisnike operacija 8.6.1. „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima“ i 8.6.3 “Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda”

Ministarstvo poljoprivrede na svojim mrežnim stranicama ruralnog razvoja i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavilo je Vodič za korisnike operacije 8.6.1. „Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima“ i Vodič za korisnike operacije 8.6.3 „Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda”. Objavljeni Vodiči za korisnike služe kao pomoć kod pripreme dokumentacije i prijave na natječaj za operacije 8.6.1. i 8.6.3.

Za detalje o Vodiču operacije 8.6.1. molimo pogledati ovdje.
Za detalje o Vodiču operacije 8.6.3. molimo pogledati ovdje.

Priručnik za korisnike sredstava ESI fondova

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), objavila je sveobuhvatni Priručnik za korisnike bespovratnih sredstava u okviru projekata financiranih iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova).

Priručnik je izrađen detaljno, po fazama provedbe, s namjerom savjetovanja korisnika o tome na koji način uspješno savladati pojedine korake u pripremi i provedbi projekata financiranih ESI fondovima. Isti je namijenjen korisnicima bespovratnih sredstava u okviru projekata financiranih iz ESI fondova, a sadrži mnoge teme poput pripreme plana nabave, zahtjeva za nadoknadu sredstava, provedbe nabave u okviru projekta, obveze nakon završetka provedbe projekta, na koji način ispuniti izvješće i mnoge druge korisne informacije.

Nove upute za korisnike sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. u području okoliša i prirode

Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i prirode dostavila je novu Uputu korisnicima za ishođenje akata (rješenja/mišljenja) koji se odnose na okoliš i prirodu, a služe za prijavu na natječaje iz Programa ruralnog razvoja RH. U novoj uputi, u odnosu na prethodnu, za određena ulaganja (nerazvrstane ceste, dječje vrtiće, vatrogasne domove, groblja i druge) ukinute su obveze ishođenja mišljenja ili provedbe ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.

Nova Uputa služi korisnicima i tijelima koja sudjeluju u dodjeli financijskih sredstava za učinkovitije prikupljanje i kontrolu obveznih akata (rješenja/mišljenja) u natječajnoj dokumentaciji, a odnose se na zaštitu okoliša i prirode. Uputa se odnosi na ulaganja (za koja su sada natječaji u tijeku) u: obnovljive izvore energije (4.1.3.), konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (8.5.1.), uspostavu i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture (8.5.2.), modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i u šumskouzgojnim radovima (8.6.1.) te u predindustrijskoj preradi drva (8.6.2.) i marketingu drvnih i ne drvnih šumskih proizvoda (8.6.3.). Uputa se također odnosi i na Mjeru 7 za koju sada trenutno nema otvorenih natječaja, a koja se odnosi na sustave odvodnje, nerazvrstane ceste, biciklističke staze, dječje vrtiće, vatrogasne domove, groblja i drugo.

Dokumenti:

Indikativni plan natječaja za 2016. godinu iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u svojstvu Upravljačkog tijela za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, objavilo je godišnji plan Poziva na dostavu projektnih prijedloga sufinanciranih iz navedenog Operativnog programa za 2016. godinu. Plan je objavljen s ciljem obavještavanja javnosti i omogućavanja pravovremene pripreme projektnih prijedloga potencijalnih prijavitelja.

Neki od poziva koji se planiraju objaviti do kraja godine su:

  • Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) za pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP,
  • Razvoj poslovne infrastrukture,
  • Energetska obnova obiteljskih kuća,
  • Energetska obnova višestambenih zgrada.

Indikativni plan natječaja se nalazi: ovdje.

Objavljen Pravilnik o provedbi Mjere 07 iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.

U Narodnim novinama broj 71/16 objavljen je Pravilnik o provedbi Mjere 07 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima" iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. U sklopu Mjere 07, očekuje se raspisivanje natječaja iz sljedećih podmjera:

  • Podmjere 7.2. „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije";
  • Podmjere 7.4. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu".

Pravilnik o provedbi operacije 4.3.1. “Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

U Narodnim novinama broj 62/16 objavljen je Pravilnik o provedbi mjere M04. Ovim se Pravilnikom utvrđuje način i uvjeti provedbe mjere M04 „Ulaganja u fizičku imovinu“, podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Novosti 23.08.16.

23.08.2016. (HINA) - Kuščević: Program energetske obnove zgrada javnog sektora spreman za novu Vladu

Program energetske obnove zgrada javnog sektora od 2016. do 2020. godine spreman je za iduću Vladu. Imamo i program obnove višestambenih zgrada sa 70 milijuna eura i stambenih zgrada s 30 milijuna eura. Još pregovaramo s Europskom komisijom o postupku financiranja jer želimo omogućiti da se područja koja su siromašnija sufinanciraju s većim postotkom, rekao je Kuščević.

Hrvatska će u idućem razdoblju imati mogućnost povlačenja 211 milijuna eura iz fondova Europske unije za obnovu zgrada javnog sektora.

Novosti 29.04.2016.

Na raspolaganju 135 milijuna kuna za sufinanciranje provedbe lokalnih i regionalnih EU projekata

Putem Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini za 2016. godinu, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije osiguralo je općinama, gradovima i županijama 135 milijuna kuna za pomoć pri provedbi EU projekata. Javni poziv za dodjelu sredstava Fonda objavljen je 10. ožujka 2016., a do sada je zaprimljeno 15 zahtjeva u vrijednosti većoj od 4,9 milijuna kuna.

Javni poziv za 2016. bit će otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 15. prosinca 2016., i to po načelu prvenstva prema datumu i vremenu podnošenja pojedinog zahtjeva za dodjelu sredstava.

Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini uspostavljen je 2015. i za to razdoblje sklopljena su 92 ugovora u vrijednosti od 41.312.373,43 kune. Sredstva Fonda bespovratna su i namjenska, a usmjeruju se za financiranje vlastitog učešća korisnicima na lokalnoj i regionalnoj razini koji imaju sklopljen ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU-a za programska razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.

Za iskorištenje bespovratnih sredstava u iznosu od minimalno 50 tisuća kuna, a maksimalno 7,5 milijuna kuna po pojedinačnom projektu prijaviti se mogu jedinice lokalne i regionalne samouprave, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave i ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Udio sredstava za sufinanciranje povezuje se s indeksom razvijenosti jedinice lokalne odnosno regionalne samouprave prema mjestu ulaganja. Tako je najslabije razvijenim općinama i gradovima osigurano do 90 posto sredstava za sufinanciranje, razvijenim jedinicama do polovine vlastitog učešća, a županije (ovisno o razvijenosti) i Grad Zagreb mogu računati na sredstva u iznosu od 40 do 80 posto.

Usvojena Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2020.

Vlada Republike Hrvatske na 12. sjednici održanoj 30. ožujka 2016. donijela je Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine i usvajanju Akcijskog plana za provedbu navedene Strategije za razdoblje od 2016. do 2017. godine.

Donošenje Strategije pametne specijalizacije bio je preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1 „Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija“, a njezinim su usvajanjem za Republiku Hrvatsku ostvareni preduvjeti za objavu poziva u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ u iznosu od 664 milijuna eura, koja će biti usmjerena na poticanje znanstvene izvrsnosti i jačanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva istraživanjem, tehnološkim razvojem i inovacijama.

Strategija pametne specijalizacije rezultat je višegodišnjeg rada Ministarstva gospodarstva kao glavnog koordinatora izrade Strategije i partnerskih institucija Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a, Ministarstva poduzetništva i obrta, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Strateški okvir krojen je ponajprije prema potrebama hrvatskoga gospodarstva, a sama izrada uključivala je obvezno partnerstvo i predstavnike poslovnog sektora, akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, agencija, drugih središnjih tijela državne uprave te svih ostalih relevantnih dionika koji su dali svoj doprinos. Strategijom su određeni ciljevi i prioritetne aktivnosti povezane s ulaganjem u istraživanje i razvoj te komercijalizaciju inovacija. Identificirana su sljedeća tematska prioritetna područja za ulaganja i daljnji razvoj hrvatskoga gospodarstva:

  • zdravlje i kvaliteta života
  • energija i održivi okoliš
  • promet i mobilnost
  • sigurnost
  • hrana i bioekonomija.

Krajnji ciljevi Strategije su poticanje gospodarskog rasta, povećana ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj, odgovori na trenutačne društvene izazove te, naravno, otvaranje novih radnih mjesta, pogotovo onih visokokvalificiranih. Poseban fokus stavlja se na učinkovitu suradnju gospodarskog i znanstveno-istraživačkog sektora unutar područja gdje Republika Hrvatska ima najveći potencijal za pametan, uključiv i održiv rast zasnovan na njezinim prednostima i potencijalima za napredak i izvrsnost.

Prve isplate iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014. – 2020.

Oko 160 korisnika primilo je više od 20 milijuna kuna potpore u okviru Mjere 1.9. Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti okružujućim mrežama plivaricama – srdelarima i pridnenim povlačnim mrežama – kočama

Vodič o financijskoj komponenti projekata iz programa Obzor 2020

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta usvojilo je dokument koji sadržava smjernice za financijsku provedbu projekata koji se financiraju iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020). Dokument je izradila Agencija za mobilnost i programe Europske unije u suradnji s predstavnicima Ministarstva te predstavnicima sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, odnosno predstavnicima znanstveno-istraživačkih ustanova (Instituta „Ruđer Bošković“, Hrvatskog šumarskog instituta). Vodič sadržava objašnjenja u vezi s prihvatljivim troškovima i troškovima osoblja te njihovim obračunom, raspodjelom neizravnih troškova i ostalim pravilima koja se odnose na financijsku komponentu projekata Obzora 2020. Smjernice su izrađene kako bi potencijalnim prijaviteljima projekata, njihovim sudionicima i ostalim korisnicima sredstava programa olakšale pripremu i provedbu projekata, s naglaskom na dijelu koji se odnosi na financije.

Dokument možete preuzeti ovdje.

Novosti 26.04.2016.

VAŽNO! - 28. travnja 2016. zatvara se Poziv 4c1.2.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja s danom 28. travnja 2016. godine trajno zatvara Pilot projekt „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja 4c1.2.“, (referentna oznaka KK.04.2.1.02.). 
Poziv na dostavu projektnih prijedloga trajno se zatvara jer je prijavljeni iznos premašio raspoloživu alokaciju.

 

Novosti 12.04.2016.

VAŽNO – 15. travnja 2016. PONOVNO POKRETANJE ZAPRIMANJA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA 4c1.2.!!!


Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je s danom 15. travnja 2016. godine odobrilo Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja ponovno pokretanje zaprimanja projektnih prijedloga po Pilot projektu „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja 4c1.2.“, (referentna oznaka KK.04.2.1.02) s ciljem iscrpljenja trenutno raspoloživih financijskih sredstava po predmetnom Pozivu, isključivo pod jednakim uvjetima.
Sukladno Sporazumu o obavljanju delegiranih funkcija u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ u financijskom razdoblju 2014.-2020., sklopljenom 21. svibnja 2015. godine između Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja sredstva za provedbu Poziva za „Pilot projekt: Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja 4c1.2.“ osigurava Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja kao Posredničko tijelo razine 1.

 

VAŽNO – 15. travnja 2016. ZATVARANJE POZIVA 4c1.1.!!!


Temeljem dopisa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja s danom 15. travnja 2016. godine zatvara Pilot projekta „Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja 4c1.1.“, (referentna oznaka KK.04.2.1.01.) .
Sukladno odobrenju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije povećat će se iznos dostupnih financijskih sredstava za predmetni Poziv koji je potreban za donošenje Odluka o financiranju, odnosno dodjelu bespovratnih sredstava projektnim prijedlozima pristiglim do trenutka stupanja na snagu privremene obustave Poziva, a koji se nalaze na rezervnoj listi koja obuhvaća one projektne prijedloge koji su zadovoljili minimalni bodovni prag.
Postupak dodjele za projektne prijedloge s rezervne liste nastavit će se pod uvjetima koji su jednaki onima u objavljenom Pozivu.

Novosti 01.04.2016.

Objavljen natječaj za znanstvene projekte iz područja klimatskih promjena vrijedan 17 milijuna kuna

Danas je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj vrijedan 17 milijuna kuna za prijavu znanstveno-istraživačkih projekata u sklopu Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016. . Izradu programa koordiniralo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, a sredstva su osigurana iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

 „Naši znanstvenici su kreativni i inovativni te sam uvjeren da imaju sve potrebne kvalitete kako bi osmislili projekte koji će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena s čijim se posljedicama svi suočavamo. Riječ je o prvom takvom projektu u Hrvatskoj koji će omogućiti da se naši znanstvenici aktivno uključe u rješavanje problema uzrokovanih klimatskim promjenama“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović.

U izradi Programa sudjelovali su i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a sredstva je osigurao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od prodaje emisijskih jedinica.

Natječaj će trajati 90 dana, a na njega se mogu javiti visoka učilišta, javni znanstvenu instituti i znanstveni instituti te druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost. Projekti će se sufinancirati u 100% iznosu, a znanstvenici će od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost moći dobiti od 500 tisuća do 2 milijuna kuna, ovisno o vrsti projekta.

„Kriteriji za vrednovanje projektnih prijedloga temeljit će se na kompetitivnosti, inovativnosti te doprinosa predloženog istraživanja i mogućnosti primjene rezultata u javnom ili gospodarskom sektoru“ –objasnio je direktor Fonda Sven Müller.

Provedbom Programa očekuju se izrade procjena učinaka posljedica klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse i bioraznolikost. Tražit će se i prijedlozi inovacija za povećanje energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja štetnih emisija. Očekuju se i ideje kako bolje predvidjeti, prevenirati i ublažiti posljedice suša, poplava i šumskih požara koji su posljedice klimatskih promjena. Rezultati projekata omogućit će i znanstveno utemeljeno donošenje razvojnih politika Hrvatske.

Programom se okolišne politike smanjivanja emisija CO2 povezuju s razvojem 'zelenih' tehnologija preko znanstvenih projekata što je praksa najrazvijenijih članica EU.

Više o natječaju:  HRZZ NATJEČAJ

Novosti 30.03.2016.

HBOR osigurao 150 milijuna eura za financiranje projekata srednje kapitaliziranih poduzeća

HBOR je s Europskom investicijskom bankom potpisao Ugovor u iznosu od 150 milijuna eura za financiranje projekata srednje kapitaliziranih društava. Sredstva su namijenjena za financiranje projekata srednje kapitaliziranih poduzeća iz sektora industrije, usluga, turizma te drugih područja, međutim i javnih te privatnih poduzeća koja nisu MSP niti Mid-cap poduzeća u sektorima infrastrukture, ekonomije znanja i zaštite okoliša.

 

 

Novosti 23.03.1016.

OBJAVLJEN POZIV ZA ODABIR PODRUČJA ZA PROVEDBU ITA MEHANIZAMA

ITU mehanizam je mehanizam za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju u razdoblju 2014. – 2020. godine te omogućava pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti. Financiranje putem ITU mehanizma moguće je iz sedam prioritetnih osi u okviru dva različita operativna programa – OPKK i OPULJP, što omogućava financiranje provedbe složenih strategija razvoja urbanih područja.   

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU), definiranog u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020.(OPKK) te Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020. (OPULJP).

Riječ je o ograničenom pozivu, a prihvatljivi prijavitelji su sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskoj, odnosno, gradovi koji imaju više od 50.000 stanovnika u centralnim naseljima - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavonski Brod, Zadar i Pula.

U sklopu ovog poziva ne dodjeljuju se bespovratna sredstva. Prijavitelj koji zadovolji minimalan bodovni prag dobit će status ITU područja i postati prihvatljiv za korištenje dijela financijskih sredstava iz deset specifičnih ciljeva u okviru OPKK i OPULJP, namijenjenih za provedbu ITU mehanizma.

ITU mehanizam je mehanizam za provedbu aktivnosti održivog urbanog razvoja koje imaju naglašenu teritorijalnu dimenziju te omogućuje pružanje financijske potpore za provođenje integriranih aktivnosti i provedbe složenih strategija razvoja urbanih područja.

Ukupna indikativna alokacija u sklopu ITU mehanizma iznosi 345.351.269 EUR (253.351.269 EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj, 50.000.000 EUR iz Kohezijskog fonda i 42.000.000 EUR iz Europskog socijalnog fonda).

Rok za podnošenje prijava je 15. srpnja 2016. godine, a iste će se obrađivati po redoslijedu zaprimanja.

Informacije o Pozivu dostupne su na:http://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/1204

Novosti 14.03.2016.

KONZULTACIJE SA STRUČNOM JAVNOSTI

Danas je u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održan sastanak ministra Tolušića, zamjenice Sonje Bošnjak, pomoćnika Dragana Jelića i glavnog savjetnika Tomislava Petrica, te predstavnika Ministarstva poduzetništva s predstavnicima Zajednice konzultanata Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca.
 
Ovo je bio samo jedan u nizu stručno – konzultativnih sastanaka koje su ministar i njegovi suradnici održali sa stručnom javnošću, u okviru pokretanja postupka pojednostavljenja procedura i optimizacije procesa, a sve u svrhu ubrzanja pripreme natječaja, ugovaranja i provedbe projekata, odnosno u konačnici apsorpcije EU sredstava.
 
Temeljem dosad održanih konzultativnih sastanaka sa stručnom javnošću, ministar je najavio strukturalnije izmjene natječajnih procedura i poslovnih procesa.
 
Predložene izmjene proći će i postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, nakon čega će se krenuti u formalne izmjene pravila i procedura. Kako je i najavljeno pojednostavljenje će se odraziti na same korisnike, ali i na Sustav u cjelini.

Novosti 10.03.2016.

OTVOREN JAVNI POZIV ZA ZA DODJELU SREDSTAVA FONDA ZA SUFINANCIRANJE PROVEDBE EU PROJEKATA NA LOKALNOJ I REGIONALNOJ RAZINI ZA 2016. GODINU

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s današnjim danom objavilo je Javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na lokalnoj i regionalnoj razini za 2016. godinu.

 

Vrijednost Fonda je 135 milijuna kuna, a njegovom uspostavom pruža se direktna pomoć općinama, gradovima i županijama u osiguranju vlastitog učešća u provedbi EU projekata. Fond se financira iz 1,5% prihoda od poreza na dohodak te se neiskorištena sredstva prenose  u iduću godinu.

 

Sredstva Fonda su bespovratna i namjenska, a usmjeravaju se za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU za programska razdoblja 2007.-2013. i 2014.-2020.

 

Za korištenje bespovratnih sredstava mogu se kandidirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

 

Minimalna vrijednost zahtjeva za dodjelu sredstava po pojedinačnom projektu putem Fonda ne smije biti manja od 50 tisuća  kuna, a maksimalna može iznositi 7,5 milijuna kuna.

 

Udio sredstava za sufinanciranje vezuje se uz indeks razvijenosti jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave prema mjestu ulaganja.

Za najslabije razvijene općine i gradove osigurano je do 90 posto sredstava, oni razvijeni mogu dobiti do polovice vlastitog učešća dok županije (ovisno o razvijenosti) i Grad Zagreb, mogu računati na sredstva u visini od 40 do 80 posto.

 

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaprimat će zahtjeve za sufinanciranje od 15. ožujka 2016. do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 15. prosinca 2016. i to po načelu prvenstva prema datumu i vremenu podnošenja pojedinog zahtjeva za dodjelu sredstava.

 

Tekst javnog poziv i popratnu dokumentaciju možete preuzeti na: https://razvoj.gov.hr/pristup-informacijama/javni-pozivi-i-natjecaji/aktualno/1901.

 

Novosti 09.03.2016.

IMAMO BAZU PROJEKATA

Na inicijativu ministra Tolušića konačno je uspostavljena Baza projekata kao osnovni alat za učinkovito upravljanje regionalnim razvojem i veću apsorpciju EU sredstava.  Baza projekata će sadržavati sve ključne podatke o projektima regionalnoga razvoja, od faze projektne ideje pa sve do provedbe. Svrha je Baze projekata da se na jednom mjestu objedine svi razvojni projekti koji su u planu i provedbi da bi se integracijom s drugim sustavima i analizom stanja u pripremi optimizirala apsorpcija sredstava u dužem vremenskom razdoblju te pratilo i potpomagalo lokalnu zajednicu u pripremi projekata koji imaju potencijal za sufinanciranje iz EU, odnosno iz drugih izvora sufinanciranja.

 „Nevjerojatno mi je da ovako važan alat upravljanja regionalnim razvojem nismo imali do sada, a za njegovu izradu trebalo nam je točno 15 dana“ izjavio je ministar Tolušić.

 U tijeku je edukacija predstavnika regionalnih razvojnih agencija za unos podataka u Bazu projekata, a do sada su prikupljena 1774 projekta sa važećom građevinskom dozvolom koji će se u narednim danim unijeti u Bazu.

 Uz pomoć Baze projekata tijela uključena u sustav upravljanja i kontrole ESI fondova u Republici Hrvatskoj imat će potpuni uvid u sve projekte koji se pripremaju i provode te na taj način učinkovitije upravljati i koristiti sredstva fondova koja su nam na raspolaganju.

Novosti 01.03.2016.

<a href=

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s drugim partnerskim institucijama, najavljuje održavanje informativno-edukativnog događaja pod nazivom „Tjedan EU fondova“ koji će se održati od 7. do 11. ožujka 2016. u Kongresnom centru Forum Zagreb, na adresi Radnička cesta 50.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je nacionalno tijelo odgovorno za koordinaciju informativnih i obrazovnih aktivnosti o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondova). Svrha koordinacije je osiguranje pravovremene podrške i jačanja postojećih kapaciteta državne i javne uprave, jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave, nevladinih organizacija, znanstvenog sektora i drugih potencijalnih korisnika u aspektima ključnim za uspješno korištenje sredstava iz ESI fondova.

Svrha ovog petodnevnog događanja je široj javnosti i potencijalnim korisnicima predstaviti sve mogućnosti korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova,  kao i dobrobiti koju oni nose Republici Hrvatskoj.

U okviru svakog pojedinog dana predstavit će se mogućnosti financiranja iz različitih tematskih područja ulaganja u financijskoj perspektivi 2014.-2020., prikazati primjeri dobre prakse i razmijeniti iskustva kroz panel diskusije u slijedećim tematskim područjima: poslovna konkurentnost, mogućnosti za poduzetnike; kulturna baština i socijalna uključenost, održivost resursa i energetska učinkovitost, znanost, tehnologija i mobilnost; Europski socijalni fond - stvaranje mogućnosti; program ruralnog razvoja te operativni program pomorstvo i ribarstvo.

Detaljan program „Tjedna EU fondova“ možete vidjeti ovdje*.

Za sudjelovanje na ovom događaju potrebno je prijaviti se putem online obrazaca koji se nalaze u nastavku i to,  sukladno interesu i mogućnostima za sudjelovanje, za svaki dan posebno.


Potvrdu da je Vaša prijava prihvaćena dobit ćete najkasnije jedan dan uoči održavanja događaja za koji ste se prijavili.


 * Program nije u cijelosti potvrđen stoga su moguće manje izmjene.

Novosti 29.02.2016.

Ministar Tolušić stupanjem na funkciju u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije najavio je pojednostavljenje procedura i optimizaciju procesa u svrhu ubrzanja pripreme natječaja, ugovaranja i provedbe projekata i apsorpcije EU sredstava.

Prema provedenim istraživanjima javnosti jedna od najvećih prepreka prilikom prijave projekata za sredstva EU fondova je upravo složenost procedura i dugotrajnost postupka dodjele bespovratnih sredstva, od trenutka podnošenja projektnog prijedloga do sklapanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
 
U navedenom pogledu, na inicijativu ministra Tolušića, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije provelo je i analizu postupanja nadležnih tijela u okviru financijskih razdoblja 2007.-2013. i 2014.-2020. te postojećih procedura i poslovnih procesa, nakon čega je utvrđeno postojanje potreba pojednostavljenja određenih procedura u cilju osiguranja veće ekonomičnosti i efikasnosti tijela koja sudjeluju u navedenom postupku te ostvarenja pozitivnih učinaka za korisnike, a uz osiguravanje poštivanja temeljnih načela na kojima se temelji postupak dodjele bespovratnih sredstava.
 
Nadležna tijela u Sustavu upravljanja i kontrole korištenja ESI fondova obaviještena su o načinu daljnjeg postupanja vezano uz pojednostavljenje procedura u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“. Pojednostavljenje se odražava na same korisnike, ali i na Sustav u cjelini.
 
Jedna od značajnijih novina je smanjivanje broja faza u postupku dodjele bespovratnih sredstava, čime se ubrzava postupak dodjele sredstava budućem korisniku.
 
Uvode se pojednostavljene mogućnosti financiranja za pojedine aktivnosti projektnih troškova, koje smanjuju opseg dokumentacije kojom se ti troškovi pravdaju.
 
Značajne izmjene u smjeru pojednostavljenja napravljene su i u području provjera postupaka nabave, čime će se također ubrzati apsorpcija sredstava iz ESI fondova.
 
Također, u  postupcima nabave za neobveznike Zakona o javnoj nabavi promijenjena je procedura oglašavanja postupaka nabave u cilju pojednostavljenja provedbe nabava proporcionalno njihovoj vrijednosti.
Ovo je samo jedan u nizu poteza koji se namjeravaju poduzeti kako bi sredstva koja su nam na raspolaganju brže i jednostavnije utrošila za pametan, održiv i uključiv razvoj Republike Hrvatske.

Novosti 29.01.2016.

EU u energetsku infrastrukturu ulaže 217 milijuna eura

Države članice prihvatile su prijedlog Komisije o ulaganju 217 milijuna eura u ključne projekte za izgradnju transeuropske energetske infrastrukture, uglavnom u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Nakon poziva na podnošenje prijedloga u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, programa EU-a za financiranje infrastrukturnih projekata, odabrano je ukupno petnaest projekata. Odabranim projektima povećat će se pouzdanost opskrbe energijom i pridonijeti okončanju izoliranosti država članica od paneuropskih energetskih mreža. Pridonijet će se i dovršetku uspostave europskoga energetskog tržišta te integraciji obnovljivih izvora energije u energetsku mrežu.

Od petnaest projekata odabranih za financiranje devet je u sektoru plina (financijska pomoć vrijedna 207 milijuna eura), a šest u sektoru električne energije (10 milijuna eura). Među petnaest odabranih je i projekt izrade studija za fazu I projekta Interkonekcija Hrvatska –Slovenija“ (Bosiljevo – Karlovac – Lučko – Zabok – Rogatec (SI)).

Uvodi se oznaka sigurne online kupnje za trgovce u Uniji

Uvode se oznake sigurne online kupnje za trgovce sa sjedištem u Europskoj uniji koja propisuje da će oni, među ostalim, biti obvezni prihvatiti povrat robe u roku od 14 dana od prodaje, bez objašnjenja kupaca zašto su je vratili. Troškove povratne dostave, ako nije drugačije dogovoreno u trenutku kupnje, snosit će trgovac, a trgovci sa sjedištem u Europskoj uniji morat će davati jednoznačnu informaciju o svim troškovima kupnje.

Stvaranje okvira za sigurnu online kupnju jedan je od prioriteta Europske unije. Naime, procjenjuje se da bi povećanje e-trgovine za samo 10 posto dovelo do porasta BDP-a za 1,7 posto na razini Europske unije.  Dodatno, kad je riječ o Hrvatskoj, Eurostat je objavio da je svaki treći stanovnik Hrvatske naručivao robu ili usluge putem interneta, a na razini Europske unije to je činio svaki drugi.

Građani koji ove godine nisu kupovali na internetu kao razlog ponajprije navode sklonost fizičkoj kupnji, jer žele vidjeti proizvod prije nego što ga kupe. Usto, više od četvrtine njih navelo je (ne)sigurnost plaćanja, odnosno bojazan od gubitka privatnosti, a 19 posto strahuje i da možda neće primiti naručenu robu, odnosno uslugu ili da ju neće moći vratiti.

Izvješće o održivom razvoju Europske unije za 2015. godinu

Europska unija postigla je cilj o 50-postotnoj zaposlenosti starijih radnika koji je trebao biti ispunjen 2010. godine. Povoljna kretanja zabilježena su u području emisije stakleničkih plinova te će EU, ako se nastave sadašnji trendovi, cilj smanjenja emisija za 20 posto u odnosu na razinu iz 1990. postići i prije 2020., stoji među ostalim u nedavno objavljenoj Strategiji Europske unije za održivi razvoj.

U Strategiji se također navodi kako je unutar ekonomske dimenzije održivog razvoja glavni indikator – realni BDP po stanovniku – porastao za više od 13 posto u razdoblju od 2000. do 2014. Na dugi rok blago je porastao očekivani životni vijek što odražava pozitivna kretanja u području javnog zdravstva. Za očekivati je da će djevojčica rođena u EU-u 2013. godine živjeti u prosjeku 83,3 godine, a životni vijek dječaka bit će 77,8 godina što predstavlja porast od 1,8 godina za žene i 2,6 godina za muškarce u odnosu na 2004.

Izvješće prati napredak u stotinu raznih indikatora grupiranih u deset tematskih cjelina.

Održivi razvoj osnovni je i glavni cilj Europske unije. Strategija Europske unije za održivi razvoj okuplja razne smjerove ekonomske, socijalne i ekološke politike s jednim glavnim ciljem – stalnog poboljšanja kvalitete života i dobrobiti za sadašnje i buduće naraštaje. 
Izvješće objavljuje Eurostat svake dvije godine na temelju pokazatelja održivog razvoja EU-a. Ono pruža objektivnu i statističku sliku napretka Europske unije prema ciljevima Strategije. Statistika pokriva širok spektar pitanja povezanih s održivim razvojem i pridonosi podizanju svijesti o mogućnostima i izazovima. Izvješćem se nastoji prikazati hoće li Europska unija ići u pravom smjeru dovoljnim tempom, s obzirom na ciljeve definirane u Strategiji.

Europska komisija odobrila Strategiju e-Hrvatska 2020

Europska komisija potvrdila je Ministarstvu uprave da se Strategija e-Hrvatska 2020 smatra zrelom te da su ispunjeni svi preduvjeti i da ne postoje zapreke za pokretanje poziva za dostavu projektnih prijedloga u iznosu od 105 milijuna eura namijenjenih razvoju e-usluga za građane i poslovne subjekte.

Strategija je dio postupka praćenja ispunjavanja zadanih kriterija ex ante uvjeta za povlačenje sredstava iz Europskoga regionalnog fonda u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, Prioritetne osi 2 „Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije“, Specifičnog cilja 2c1 „Povećanje upotrebe IKT-a u komunikaciji između građana i javne uprave putem uspostave IKT koordinacijske strukture i softverskih rješenja“.

Strategija e-Hrvatska 2020 je strateški dokument pisan s namjerom unapređenja kvalitete života građana u Republici Hrvatskoj podizanjem konkurentnosti gospodarstva pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije, pružanjem visokokvalitetnih elektroničkih javnih usluga društvu, a u skladu s važećim Strategijama i zakonima Republike Hrvatske, direktivama Europske unije i preporukama struke. Svrha Strategije je stvoriti koherentan, logičan i učinkovit informacijski sustav države pružanjem visokokvalitetnih i ekonomičnih elektroničkih usluga kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Osigurati interoperabilnost između postojećih i novih IKT sustava u javnoj upravi, ujedno eliminirajući dupliciranje njihovih funkcionalnosti, također je u fokusu ove Strategije. Ostvarenje njenih ciljeva mjerit će se na temelju postotka građana i tvrtki koje koriste javne e-usluge, kao i razinom zadovoljstva korisnika.

Otvoreno e-savjetovanje o EU natječaju „Inovacije novoosnovanih MSP-a“

Ministarstvo poduzetništva i obrta otvorilo je novo e-savjetovanje o prijedlogu Uputa za prijavitelje za natječaj „Inovacije novoosnovanih MSP-a“.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava do 31. prosinca ove godine odnosno do iskorištenja ukupno raspoloživih 22,8 milijuna kuna. Svrha poziva jest poticanje ulaganja nužnih za primjenu (komercijalizaciju) rezultata istraživanja, razvoja i inovacija (do kojih su došli sami MSP-i, u suradnji s drugima ili transferom znanja i tehnologije) u poslovne aktivnosti i pokretanje proizvodnje na temelju primijenjenih rješenja.

Potpora u okviru tog Poziva namijenjena je isključivo novoosnovanim MSP-ima registriranim za obavljanje prihvatljive gospodarske djelatnosti najviše 36 mjeseci prije dana predaje projektne prijave, koji nisu raspodijelili dobit i koji nisu osnovani spajanjem. Nakon javne rasprave planirano je otvaranje javnog poziva u prvom kvartalu 2016. godine.

Indikativni godišnji plan objave natječaja iz programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. za 2016. godinu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao upravljačko tijelo za Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ objavilo je indikativni godišnji plan objave poziva za dostavu projektnih prijedloga za 2016. godinu, u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“.

Indikativni godišnji plan objave poziva za dostavu projektnih prijedloga sadržava popis poziva za dostavu projektnih prijedloga i rokova poznatih u trenutku izrade te je podložan izmjenama i dopunama sukladno dinamici poslovnih procesa uključenih institucija.

Objavljen poziv za Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020.

Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2014. – 2020. poziva javne i privatne organizacije sa sjedištem u pograničnom području na dostavu prijava u okviru poziva na dostavu projektnih prijedloga. Detaljni uvjeti i rokovi za poziv na dostavu prijedloga nalaze se u Paketu za prijavitelje koji je integralni dio objave poziva.

Prijava se može podnijeti u bilo kojem trenutku od datuma objave do datuma zatvaranja Otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga ili dok se ne potroše raspoloživa sredstva. Prvi je rok za podnošenje 11. ožujka 2016.

U Programu prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska sudjeluje devet regija iz Slovenije (Pomurska regija, Podravska regija, Savinjska regija, Zasavska regija, Posavska regija, Jugovzhodna Slovenija regija, Osrednjeslovenska regija, Primorsko-notranjska regija i Obalno-kraška regija) i osam županija iz Republike Hrvatske (Primorsko-goranska županija, Istarska županija, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Međimurska županija i Karlovačka županija). Europski fond za regionalni razvoj osigurava 33,09 milijuna eura za sufinanciranje projekata. Maksimalni intenzitet potpore iznosi 85 posto od ukupno prihvatljivih troškova.

Program je osmišljen u okviru cilja Europske teritorijalne suradnje i nudi financijsku potporu za prekogranične projekte koji promiču održivo, sigurno i rezonantno granično područje usvajajući pametne pristupe za očuvanje, mobilizaciju i upravljanje prirodnim i kulturnim resursima radi dobrobiti ljudi koji žive i rade na tom području ili ga posjećuju. Aktivnosti moraju pokazati prekogranični utjecaj na prihvatljivo područje tog programa.

Novosti 31.12.2015.

Europa za građane: četiri milijuna kuna projektima iz Hrvatske

U 2015. godini, u velikoj konkurenciji prijavitelja iz 32 zemlje, osam korisnika iz Hrvatske bilo je uspješno na natječajima programa Europa za građane ostvarivši financijsku potporu vrijednu gotovo četiri milijuna kuna.

Provoditelji projekata su tri udruge (Festival židovskog filma Zagreb, Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, Europski dom – Slavonski Brod), četiri općine (Vidovec, Beretinec, Cestica i Podgora) i grad Vodnjan.

U odnosu na ukupno povučena sredstva od strane korisnika iz Hrvatske tijekom prošle godine, ovo je znatno povećanje od 37 posto. Ako se u obzir uzme da su 53 organizacije, gradovi i općine iz Hrvatske uključeni u svojstvu partnera na projektima ukupne vrijednosti 24,8 milijuna kuna, vrijednost projekata koji se u konačnici provode u Hrvatskoj znatno je veća.

Projekti će se provoditi tijekom 2015. i 2016. godine, a u njima će uz korisnike iz Hrvatske aktivno sudjelovati predstavnici iz 14 zemalja članica Europske unije i zemalja kandidatkinja za članstvo. Korisnici iz Hrvatske organizirat će festivale, ljetne škole, volonterske i dječje kampove s ciljem zagovaranja multikulturnog dijaloga i jačanja tolerancije.

Također, uz projektne aktivnosti ojačat će se zajedničke europske vrijednosti uz suočavanje s prošlošću i sjećanje na žrtve totalitarnih režima, a u svrhu postizanja održivog mira. Projekti će se baviti i budućnošću Europske unije; poticati aktivno europsko građanstvo, zajednički europski identitet, socijalno poduzetništvo, samozapošljavanje i razvoj ruralnih sredina te propitivati i osvješćivati izazove osoba s invalidnošću i starijih osoba, a raspravljat će se i o razlikama među građanima Unije te euroskepticizmu.

Program Europa za građane u Hrvatskoj je dostupan od 2008. godine, a od tada su provedena ukupno 84 projekta neprofitnih organizacija i jedinica lokalne i područne samouprave. Svrha Programa Europa za građane jest poticati razvoj aktivnoga europskoga građanstva davanjem financijskih potpora organizacijama koje rade na jačanju osjećaja europskoga identiteta i pripadnosti Europskoj uniji uz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija napretka. Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge imenovan je koordinatorom provedbe programa u Hrvatskoj i djeluje u svojstvu kontaktne točke za program Europa za građane.

Potpisani prvi Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju proizvodnih kapaciteta

Tvrtke Fest d.o.o. i Pena autokozmetika d.o.o. prve su potpisnice ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u okviru natječaja Izgradnja proizvodnih kapaciteta MSP-a i ulaganje u opremu. Karlovačkom Festu odobreno je 4,22 milijuna kuna za projekt Proizvodni pogon opreme za događaje na otvorenom – „Čarobnjak iz Ozlja“, a tvrtki Pena autokozmetika odobren 3,51 milijun kuna za projekt Izgradnja i opremanje tvornice za proizvodnju antifriza i autokozmetike.

Pena autokozmetika d.o.o. želi stvoriti uvjete za širenje ekološki sigurne i energetski učinkovite proizvodnje, a ujedno i mogućnosti za proizvodnju novih proizvoda. Namjera im je tehnološki unaprijediti proizvodnju prema višoj kvaliteti i većem cjenovnom razredu, uvesti nove proizvodne postupke, razvijati nove proizvode te zaposliti nove djelatnike i povećati izvoz.

Tim je projektom predviđeno premještanje proizvodnje na novu lokaciju u poslovnu zonu Pisarovina, Zagrebačka županija. Cilj je izgradnja nove tvornice tlocrtne površine 1000 četvornih metara, odnosno 1200 četvornih metara radnog prostora s vanjskim nadzemnim i podzemnim spremnicima od inoksa za skladištenje sirovina te mješačima za gotove proizvode. Spremnici će biti smješteni u izoliranim tankvanama prema najnovijim propisima o skladištenju opasnih kemikalija.

Diversifikacijom poslovne djelatnosti, stvaranjem nove tehnološke osnove za proizvodnju potpuno novih proizvoda, razvojem novih kompetencija te otvaranjem novih radnih mjesta Fest namjerava ojačati tržišnu poziciju na domaćem i stranom tržištu, povećati prihode i konkurentnost. Počet će proizvoditi opremu za društvena javna događanja na otvorenom (šatore, cerade, podove, poligone, trampoline) koji se ne proizvode u Republici Hrvatskoj, a pružat će i uslugu servisiranja i održavanja opreme.

Podsjetimo, poziv na dostavu projektnih prijedloga bit će otvoren do iskorištenja sredstava, odnosno najkasnije do 31. 12. 2020. Uvjeti javnog poziva dostupni su OVDJE.

Otvaranje Programa prekogranične suradnje „Interreg V-A Slovenija – Hrvatska“

U slovenskom Celju početkom prosinca predstavljen je Program prekogranične suradnje „Interreg V-A Slovenija – Hrvatska“ u organizaciji upravljačkog tijela Programa, Službe Vlade Republike Slovenije za razvoj i europsku kohezijsku politiku.

Odobrenjem programa od Europske komisije 30. rujna zaključen je proces pripreme koji je trajao dulje od dvije godine. Regionalni i nacionalni dionici, zainteresirana javnost u obje partnerske države, mjerodavna tijela programa te vanjski stručnjaci pridonijeli su izradi sadržaja novog Programa suradnje.

Ukupna je vrijednost programa 55,6 milijuna eura, od čega je 46,1 milijun iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ciljevi ulaganja jesu smanjivanje rizika od poplava, očuvanje i održiva upotreba prirodne (gotovo 40 posto programskog područja uključeno je u mrežu Natura 2000) i kulturne baštine te promicanje suradnje javnih službi kako bi se stanovnicima pograničnog područja osigurao kvalitetan pristup javnim uslugama (zdravstvu, socijalnoj skrbi, sigurnosti i uslugama održive mobilnosti).

Projektni će partneri u suradnji s prekograničnim partnerima imati priliku pridonijeti „otvaranju granica“ pronalaženjem novih prekograničnih razvojnih mogućnosti i stvaranjem razvojnih rješenja primjenjivih na cjelokupno programsko područje Slovenije i Hrvatske.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga i natječajna dokumentacija bit će objavljeni u siječnju 2015. godine.
Dodatne informacije mogu se naći na službenoj programskoj stranici i na stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a

Odobren Program suradnje „Interreg V-A Italija – Hrvatska“

Europska komisija odobrila je prvi program prekogranične suradnje između Italije i Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. vrijedan gotovo 237 milijuna eura, pri čemu 201 milijun eura sredstava dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Odobreni Program suradnje „Interreg V-A Italija – Hrvatska“ pridonijet će oslobođenju „potencijala plavog rasta“ u objema zemljama ulaganjem u istraživanje i investiranje u sektore plavoga gospodarstva te će unaprijediti zajedničko praćenje klimatskih promjena i sprječavanje prirodnih rizika. Ujedno će pomoći razvoju pomorskog prometa s ciljem održivosti turizma i bolje prostorne raspodjele kretanja posjetitelja u regiji.

Program suradnje „Interreg V-A Italija – Hrvatska“ pokriva 33 regije:
Talijanske regije: Teramo, Pescara, Chieti, Campobasso, Brindisi, Lecce, Foggia, Bari, Barletta-Andria-Trani, Venezia, Padova, Rovigo, Pordenone, Udine, Gorizia, Trieste, Ferrara, Ravenna, Forlì-Cesena, Rimini,  Pesaro e Urbino, Ancona, Macerata, Ascoli Piceno, Fermo.
Hrvatske regije: Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Karlovačka županija.

Program će se usredotočiti na sljedećih pet prioriteta: Plave inovacije, Sigurnost i otpornost, Okoliš i kulturna baština, Pomorski prijevoz, Tehnička pomoć.

Područje koje Program suradnje pokriva ujedno je i dio Jadransko-jonske regije, koja ujednačava programske ciljeve s makroregionalnim ciljevima Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Točnije, Program će potaknuti gospodarski rast u prekograničnim područjima Italije i Hrvatske u okviru četiriju EUSAIR stupova, a to su „Plavi rast“, „Povezivanje regije“, „Kvaliteta okoliša“ i „Održivi turizam“.

Upravljačko je tijelo Programa suradnje regija Veneto, Odjel za međunarodne politike i suradnju, Odsjek upravljačkog tijela za Program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014. – 2020.

U CGO-u Marišćina tijekom probnog rada obrađeno više od 5000 tona otpada

U Centru za gospodarenje otpadom Marišćina od početka probnog rada prije pet mjeseci već je obrađeno više od 5000 tona otpada. Iz njega su izdvojene vrijedne sirovine poput plastike i metala i proizvodi se gorivo iz otpada. To je prvi izgrađeni centar u Hrvatskoj u kojem se prema visokim ekološkim standardima otpad dodatno obrađuje i razvrstava.

Vrijednost centra iznosi 277 milijuna kuna, 70 posto tog iznosa sufinancirano je sredstvima EU-a, a ostatak su osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i jedinice lokalne samouprave.

U centru će se obrađivati otpad s područja Primorsko-goranske županije u kojoj živi 296.195 stanovnika.

Otpad se u centru isušuje, usitni, a potom se iz njega izdvajaju vrijedne sirovine koje se ponovo mogu upotrijebiti u industriji. Samo je u ovoj fazi probnog rada iz otpada izdvojeno, primjerice, 322,5 tona plastike.

Otvorenje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina očekuje se do proljeća 2016. godine, a njegov rad omogućit će sanaciju i zatvaranje osam postojećih odlagališta otpada u Primorsko-goranskoj županiji u roku od godine dana.

Time će se zaokružiti uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji koja počiva na trima stupovima – razvrstavanju otpada, izgradnji centara za gospodarenje otpadom i sanacijama svih odlagališta.

Uvođenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom osigurava se čist i zdrav okoliš i veća kvaliteta života građanima, smanjuju se količine otpada i povećava udio recikliranja, a time se omogućuje razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, posebno upravo u sektorima oporabe i recikliranja.

U Hrvatskoj će ukupno biti izgrađeno 13 centara za gospodarenje otpadom. Uz Marišćinu izgrađen je i Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u kojemu je započeo „hladni“ probni rad. CGO Kaštijun vrijedan je 266 milijuna kuna i pokrivat će potrebe Istarske županije. Za još tri centra u tijeku su natječaji za izvođače radova, a za ostale u tijeku je izrada dokumentacije.

Hrvatski korisnici u Potprogramu MEDIA dobili potporu od 161.000 eura

Unutar drugog roka poziva za razvoj pojedinačnih projekata i festivale te kontinuirano usavršavanje Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA hrvatskim je korisnicima dodijelio ukupno 161.000 eura.

U kategoriji razvoja pojedinačnih projekata svoje je mjesto pronašao animirani film producentske tvrtke Moje čarobne misli d.o.o., igrani film producentske tvrtke Produkcija Živa d.o.o. te dokumentarni film udruge Restart. 

Navedeni projekti dobili su ukupnu potporu od 115.000 eura, što Hrvatsku smješta na visoko 12. mjesto od 31 zemlje Potprograma MEDIA. Od tzv. „velikih pet“ slijedi je Francuska na 13. mjestu s iznosom od 110.000 eura, a primjerice Velika Britanija našla se na 20. mjestu s ukupnim odobrenim iznosom od 60.000 eura.

U okviru ovog roka poziva za festivale potporu u iznosu od 22.000 eura dobio i Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox te postao peti hrvatski festival koji je ove godine potpomognut sredstvima Potprograma MEDIA. Također, program ZagrebDoxPro dobio je potporu u kategoriji kontinuiranog usavršavanja u iznosu od 24.000 eura.

Pridodamo li iznos ostvaren u ovom roku svim ovogodišnjim hrvatskim rezultatima, ukupan je iznos dosad dodijeljenih potpora 490.200 eura, ističe Desk Kreativne Europe – Ured MEDIA.

Otvoren natječaj Eurostars 2

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije objavila je poziv za prijavu međunarodnih suradničkih projekata u program Eurostars 2, namijenjen tvrtkama koje se bave istraživanjem i razvojem. Programom Eurostars potiču se mala i srednja poduzeća na suradnju s međunarodnim partnerima u pokretanju istraživačko-razvojnih aktivnosti.

Cilj je programa potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te time jačati njihov inovacijski kapacitet, potaknuti međunarodnu suradnju poduzetnika i stvoriti temelje za međunarodni tržišni plasman. Osnovni je kriterij sudjelovanje minimalno dviju zemalja članica u projektu. Popis zemalja koje su uključene u program možete pogledati na internetskim stranicama Eureke.

Kako bi se olakšao proces ulaska u program, ove je godine kao novitet uvedena mogućnost predaje online pretprijave HAMAG-BICRO-u, nakon čega će natjecatelji dobiti savjetodavne povratne informacije o svojoj pretprijavi te mogućnost uklanjanja eventualnih uočenih nedostataka. Rok za popunjavanje pretprijave jest 12. siječnja 2016., a HAMAG-BICRO će natjecateljima pružiti povratne informacije o pretprijavi do 26. siječnja 2016. godine.

Nakon toga natjecateljima je ostavljeno dovoljno vremena za uklanjanje uočenih nedostataka u projektnoj prijavi te je rok za predaju pune prijave 18. veljače 2016. do 20.00 sati. Puna prijava predaje se izravno tajništvu EUREKE u Bruxellesu.

Odluke o uspješnim prijavama koje su zadovoljile sve propisane uvjete bit će objavljene u srpnju i rujnu 2016. godine.

Glavni partner na projektu mora biti malo ili srednje trgovačko društvo koje se bavi istraživanjem i razvojem te mora provoditi najmanje 50 posto aktivnosti. Ostali partneri na projektu moraju biti mala ili srednja poduzeća.

Znanstveno-istraživačke institucije mogu se uključiti u projekt kao vanjski suradnici, ali ne mogu samostalno sudjelovati u projektu i nisu članice HR konzorcija.

Maksimalan iznos bespovratne potpore po pojedinom projektu iznosi najviše 200.000 eura ili do 70 posto udjela hrvatskoga partnera na projektu, ovisno o tome što je manje. Projekt može trajati najdulje tri godine (36 mjeseci).
Ostale detalje o načinu i uvjetima prijave pogledajte na stranicama HAMAG-BICRO-a.

NOVOSTI 15.12.2015.

OBAVIJEST O OBUSTAVI NA ODREĐENO VRIJEME TRAJNO OTVORENOG POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PILOT PROJEKT „IZRADA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNIM USTANOVAMA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA“ Referentna oznaka: 4c1.1.

 

Sukladno točki 7.3. Uputa za prijavitelje, a zbog velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja obustavlja na određeno vrijeme zaprimanje projektnih prijedloga po trajno otvorenom pozivu na dostavu projektnih prijedloga za Pilot projekt „Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“ referentne oznake 4c1.1. u razdoblju od 15. prosinca 2015. godine do 15. travnja 2016. godine. Svi projektni prijedlozi predani unutar razdoblja u kojem je poziv obustavljen neće biti uzeti u razmatranje te će se neotvoreni vratiti prijaviteljima.

 

OBAVIJEST O OBUSTAVI NA ODREĐENO VRIJEME TRAJNO OTVORENOG POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA PILOT PROJEKT „ENERGETSKA OBNOVA ZGRADA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U JAVNIM USTANOVAMA KOJE OBAVLJAJU DJELATNOST ODGOJA I OBRAZOVANJA“ Referentna oznaka: 4c1.2.

 

Sukladno točki 7.3. Uputa za prijavitelje, a zbog velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja obustavlja na određeno vrijeme zaprimanje projektnih prijedloga po trajno otvorenom pozivu na dostavu projektnih prijedloga za Pilot projekt „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“ referentne oznake 4c1.2. u razdoblju od 15. prosinca 2015. godine do 15. travnja 2016. godine. Svi projektni prijedlozi predani unutar razdoblja u kojem je poziv obustavljen neće biti uzeti u razmatranje te će se neotvoreni vratiti prijaviteljima.

 

FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

R E P U B L I K A H R V A T S K A

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

 

NOVOSTI 30.11.2015.

Europska komisija ulaže 160,6 milijuna eura u 96 novih projekata zaštite okoliša

U okviru programa LIFE Europska komisija sufinancira projekte u području okoliša, zaštite prirode i održivoga gospodarstva. Krajem listopada Komisija je odobrila paket ulaganja od 264,8 milijuna eura usmjeren na zaštitu okoliša i prirode te zeleni rast u Europi. Ulaganje obuhvaća 96 novih projekata koji će se provoditi u 21 državi članici, a financiraju se u okviru programa LIFE za okoliš. Zaštita okoliša i učinkovitost resursa okvirne su teme projekata kojima se nastoji učiniti pomak prema kružnom i održivom gospodarstvu. Posebna pozornost posvetit će se prirodi i biološkoj raznolikosti, dobru upravljanju okolišem i informiranju. EU će ih sufinancirati sa 160,6 milijuna eura.

Komisija je zaprimila 1117 prijava na poziv na podnošenje projektnih prijedloga koji je zatvoren u lipnju 2014. Odabrano je 96 prijava za sufinanciranje u okviru triju komponenta programa.

Za 51 projekt u okviru komponente LIFE „Zaštita okoliša i učinkovitost resursa“ predviđeno je 103,3 milijuna eura, od čega EU osigurava 56,2 milijuna eura. Tim su projektima obuhvaćene mjere u pet tematskih područja: zraku, okolišu i zdravlju, učinkovitosti resursa, otpadu i vodi. Gotovo polovina spomenutih sredstava bit će namijenjena za 14 projekata koji se bave učinkovitošću resursa, a cilj im je olakšati prijelaz Europe na kružno gospodarstvo.

U okviru komponente LIFE „Priroda i bioraznolikost“ provest će se 39 projekata za poboljšanje stanja očuvanosti ugroženih vrsta i staništa, što će pridonijeti zaustavljanju gubitka biološke raznolikosti. Za njih je predviđen proračun od 153,9 milijuna eura, od čega EU osigurava sto milijuna eura.

U okviru komponente LIFE „Upravljanje i informiranje“ realizirat će se šest projekata kojima je cilj podizanje svijesti o pitanjima okoliša. Za njih je predviđen proračun od 7,5 milijuna eura, od čega EU osigurava gotovo 4,5 milijuna eura.

LIFE je program EU-a za financiranje u području okoliša i klimatskih aktivnosti. Programom je od 1992. sufinancirano više od četiri tisuće projekata diljem EU-a i u trećim zemljama. U zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena uloženo je 7,8 milijardi eura, a sredstva programa iznosila su 3,4 milijarde eura. U svakom trenutku u tijeku je oko 1100 projekata. Program LIFE podijeljen je u potprogram za okoliš i potprogram za klimatske aktivnosti, a njegov proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 3,4 milijarde eura, izraženo u tekućim cijenama.

Više informacija o programu LIFE dostupno je OVDJE.

U ENIF-u 25 milijuna eura čeka inovativne poduzetnike

U prvom regionalnom fondu poduzetničkog kapitala Enterprise Innovation Fund (ENIF) za ulaganje u inovativne startupove i tvrtke u ranoj fazi razvoja s visokim potencijalom za rast već je spremno više od 25 milijuna eura, a do kraja godine taj bi iznos trebao dosegnuti ciljanih 40 milijuna eura, rečeno je na predstavljanju fonda.

Riječ je o venture capital fondu osnovanom na inicijativu Europske komisije, Europskog investicijskog fonda (EIF) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koji su i najveći ulagači u fond. Osim njih sredstva u ENIF ulažu i zemlje sudionice, koje su ujedno i zemlje u koje će fond ulagati sredstva, a to su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Makedonija i Albanija.

Hrvatska je prva zemlja koja je već uložila svoj udio, nešto veći od dva milijuna eura. Dosadašnji su ulagači i europske institucije, sredstva je u fond uplatila i Makedonija te velik broj privatnih investitora.

U rujnu ove godine na međunarodnom javnom natječaju za upravljanje ENIF-om odabrana je tvrtka South Central Ventures (SCV). Završetak posla povezanog s prvim projektom izabranim za financiranje može se očekivati krajem ove ili početkom iduće godine, a „na promatranju“ je još tridesetak tvrtki.

U SCV-u očekuju da će se godišnje evaluirati osamstotinjak projekata iz regije, a i sam SCV već je „skenirao“ neke projekte u regiji. U tvrtki očekuju da će otprilike 30 posto sredstava ENIF-a vjerojatno biti uloženo u Hrvatsku, u kojoj će, uz Beograd i Skopje, biti jedno od sjedišta SCV-a.

Iz ENIF-a će se primarno financirati tehnološke tvrtke u osnivanju ili ranoj fazi poslovanja koje iskazuju najveći potencijal rasta, uz ulaganje u 25 do 49-postotni vlasnički udio. Pojedinačna ulaganja iznosit će u prosjeku od 500.000 do 1,5 milijuna eura. No, mogu se kretati od sto tisuća eura za tzv. seed tvrtke, do najviše tri milijuna eura za projekte s iznimnim potencijalom. Time se na financijskom tržištu regije popunjava rupa, jer riječ je upravo o iznosima do kojih poduzetnici dolaze teže uz klasične izvore financiranja.

Produljen rok za IKT natječaj

U Pozivu na dostavu projektnih prijava „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)“ objavljenom 21. rujna 2015. godine produljen je rok za dostavu projektnih prijedloga do 15. veljače 2016.

Pozivom se nastoji pomoći pri rješavanju identificiranih slabosti povezanih s nedostatnom primjenom rješenja informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovnim procesima u malim i srednjim poduzećima.

Poziv je namijenjen malim i srednjim poduzećima koja posluju u jedinicama regionalne i lokalne samouprave u područjima s razvojnim posebnostima, s ciljem jačanja njihove tržišne pozicije i povećanja konkurentnosti te ujednačenog razvoja svih područja Republike Hrvatske. Područja s razvojnim posebnostima tim su Pozivom definirana kao područja jedinica lokalne samouprave koje pripadaju brdsko-planinskim područjima sukladno Zakonu o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14), ili jedinica lokalne samouprave koje se nalaze na otocima i otočnim skupinama sukladno Zakonu o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), ili području jedinica područne (regionalne) samouprave koje prema indeksu razvijenosti spadaju u I. skupinu i/ili jedinica lokalne samouprave koje spadaju u I., II. i III. skupinu sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 158/13).

Pozivom se dodjeljuje potpora male vrijednosti (de minimis potpora), i to od minimalno 100.000 kuna do maksimalno 1,5 milijuna kuna po pojedinom projektu. Izmijenjena natječajna dokumentacija dostupna je OVDJE.

Održivoj obnovi kulturne baštine 380 milijuna kuna iz EU fondova

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je na središnjem internetskom portalu za europske strukturne i investicijske (ESI) fondove poziv na dostavu projektnih prijedloga „Priprema i provedba Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ putem kojeg će se korisnicima dodijeliti 380 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Objava tog natječaja omogućuje najveća ulaganja u očuvanje kulturne baštine uz pomoć fondova Europske unije, a koja će istodobno pridonijeti obogaćivanju turističke ponude i rastu hrvatskoga gospodarstva.

Poziv za pripremu i provedbu Integriranih razvojnih programa zasnovanih na obnovi kulturne baštine rezultat je suradnje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, Ministarstva kulture i Ministarstva turizma. Republika Hrvatska ponosi se svojom kulturnom baštinom koja nije samo jedna od osnova identiteta našeg društva nego vrijednošću i rasprostranjenošću predstavlja i velik gospodarski potencijal. Također, kulturna baština neobnovljiv je i ograničen resurs koji zahtijeva očuvanje, skrb, vrednovanje i upotrebu prema načelu održivosti.

Jedan je od strateških ciljeva definiran Strategijom zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011. – 2015. povećanje prihoda održivom upotrebom baštine. Baština se može održivo upotrebljavati ponajprije za potrebe kulturnog turizma i poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini. Očuvanje, obnova te održiva gospodarska upotreba kulturne baštine, osim zaštite, utječe na podizanje svijesti i razumijevanja šire javnosti o njezinoj važnosti za identitet, zajedništvo i društvenu koheziju, stvara mogućnosti za lokalni i regionalni razvoj i zapošljavanje.

Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjen je za dvije skupine aktivnosti, u okviru kojih će se pojedinačnim Integriranim programima dodjeljivati potpore (bespovratna sredstva):
• skupina aktivnosti A) – priprema dokumentacije za provedbu Integriranih razvojnih programa zasnovanih na obnovi kulturne baštine;
• skupina aktivnosti B) – provedba Integriranih razvojnih programa zasnovanih na obnovi kulturne baštine.

Sredstva unutar Poziva dodjeljivat će se u skladu s Programom dodjele potpora za održivu obnovu kulturne baštine za investicijske potpore u kulturu i očuvanje baštine, potpore za ulaganje u lokalne infrastrukture te regionalne potpore za ulaganje. Dodatno, u sklopu Integriranog programa bit će moguće dodjeljivati potpore male vrijednosti (de minimis potpore) u iznosu do 200.000 eura po korisniku u razdoblju od tri fiskalne godine.

Natječaj se vodi kao trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijedloga do iskorištenja raspoloživih sredstava, odnosno s krajnjim rokom dostave projektnih prijedloga:
• do 31. prosinca 2018. godine za skupinu aktivnosti A);
• do 30. lipnja 2020. godine za skupinu aktivnosti B).

Projektni prijedlozi zaprimaju se od 6. prosinca 2015., a podnose se Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).

Prihvatljivi su prijavitelji u sklopu natječaja tijela javne vlasti te pravne osobe kao vlasnici kulturnih dobara. Također, natječaj potiče formiranje partnerstva prihvatljivih javnih i privatnih dionika kao jednog od osnovnih preduvjeta za optimizaciju opisanih ulaganja u svrhu lokalnog razvoja.

Detaljni uvjeti pod kojima se dodjeljuju potpore u okviru Poziva dostupni su OVDJE.

Za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2015. više od sedam milijuna kuna

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije donijelo je prvih pet odluka o dodjeli sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2015. godinu. Ukupno je odobreno više od sedam milijuna kuna za projekte iz različitih područja, od turističke infrastrukture do prometnog razvoja.

Od sredine rujna ove godine, otkad se primaju prijave, pristiglo je 69 zahtjeva ukupne procijenjene vrijednosti 33 milijuna kuna.
Javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za 2015., čija je ukupna vrijednost 150 milijuna kuna, otvoren je do iskorištenja sredstava, najkasnije do 31. prosinca 2015., i to po načelu prvenstva prema datumu i vremenu podnošenja pojedinog zahtjeva za dodjelu sredstava.

Uspostavom tog fonda želi se pružiti izravna pomoć općinama, gradovima i županijama pri osiguranju vlastitog učešća u provedbi EU projekata. Za najslabije razvijene općine i gradove osigurano je do 90 posto sredstava, a oni razvijeni mogu dobiti do polovine vlastitog učešća. Županije i Grad Zagreb, ovisno o razvijenosti, mogu računati na sredstva u iznosu od 40 do 80 posto.

Fond se financira iz 1,5 posto prihoda od poreza na dohodak te se neiskorištena sredstva prenose u iduću godinu. Udio sredstava za sufinanciranje povezuje se s indeksom razvijenosti jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave prema mjestu ulaganja.

Sredstva Fonda usmjeruju se za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz EU fondova za programska razdoblja 2007. – 2013. i 2014. – 2020.

Za upotrebu tih sredstava mogu se kandidirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Minimalna vrijednost zahtjeva za dodjelu sredstava po pojedinačnom projektu putem Fonda ne smije biti manja od 75 tisuća kuna, a maksimalna može iznositi 7,5 milijuna kuna.

Objavljen natječaj za operaciju 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”

Na temelju članka 20. stavka 1. Pravilnika o provedbi mjere 4. “Ulaganja u fizičku imovinu”, podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Narodne novine broj 07/2015), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” - provedba operacije 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš”.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 27. studenoga 2015. do 27. siječnja 2016.

Natječaj je objavljen u Narodnim novinama 128/15. Više informacija potražite OVDJE.

Europska komisija prihvatila Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske 2014. – 2020.

Europska komisija početkom studenoga prihvatila je Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020. godine. Ukupna financijska alokacija putem Operativnog programa iznosi oko 350 milijuna eura, od čega je udio EU-a 252 milijuna eura.

Operativnim programom obuhvaćeno je više od 36 mjera i cjelokupni sektor ribarstva, od slatkovodnog i morskog uzgoja, slatkovodnog i morskog ulova, ribarske infrastrukture pa do razvoja zajednica i područja ovisnih o ribarstvu.

Aktivnosti unutar Operativnog programa financiraju se iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR). EFPR je financijski instrument Europske unije koji će pridonijeti postizanju ciljeva nove, reformirane Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) i poticati provedbu Integrirane pomorske politike (IPP) Europske unije.

EFPR je usmjeren na dugoročne ciljeve strategije Europa 2020 za pametan, održiv i uključiv rast tijekom razdoblja 2014. – 2020. Pridonosi promicanju konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog ribarstva i akvakulture, potiče provedbu Zajedničke ribarstvene politike, promiče uravnotežen i uključiv teritorijalni razvoj ribarstvenih područja i područja u akvakulturi te razvoj i provedbu Integrirane pomorske politike na način koji nadopunjuje kohezijsku politiku i Zajedničku ribarstvenu politiku.

Raspisani natječaji za dvije mjere iz Vinske omotnice

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je nove natječaje za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za Mjeru „Investicija u vinarije i marketing vina“ i Mjeru „Restrukturiranje i konverzija vinograda“.

Za Mjeru „Investicija u vinarije i marketing vina“ prihvatljivi su korisnici proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar u trenutku podnošenja prijave, ukupni prihvatljivi troškovi po projektu iznose tri milijuna eura, a minimalni je iznos potpore po projektu 5000 eura.

Za Mjeru „Restrukturiranje i konverzija vinograda“ korisnici mogu biti proizvođači (fizičke ili pravne osobe) upisani u Vinogradarski registar, a fizičke osobe moraju biti obveznici poreza na dohodak/poreza na dobit. Ukupni su prihvatljivi troškovi po projektu 1,5 milijuna eura, a minimalni iznos potpore po projektu 5000 eura.

Rok za podnošenje prijava za obje mjere jest 21. prosinca 2015. Detaljnije informacije potražite OVDJE.

NOVOSTI 30.10.2015.

Fond za zaštitu okoliša najavio višemilijunske prilike za sektor turizma

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sljedećoj godini planira oko milijardu kuna ulaganja u gospodarstvo i javni sektor. Turističkom sektoru na raspolaganju je više natječaja Fonda: energetska obnova turističkih objekata, iskorištenje obnovljivih izvora energije, nabava električnih i hibridnih vozila i sl. Što se tiče sufinanciranja iskorištavanja obnovljivih izvora energije u turizmu, prema javnom pozivu koji je još u tijeku korisnicima je na raspolaganju 13 milijuna kuna.

Do sada je prihvaćen 51 projekt, no nije riječ samo o sufinanciranju potreba hotela nego i autokampova, pansiona i privatnih iznajmljivača. Inače, u posljednjih nekoliko godina Fond je putem svojih programa i projekata turističkom sektoru odobrio 116 milijuna kuna.

Iz europskih fondova do 2020. predviđeno je pedeset milijuna eura za energetsku obnovu turističkih objekata, a za zaštitu prirode na raspolaganju će biti 120 milijuna eura.

Vodič o financiranju sektora turizma EU fondovima

Europska komisija objavila je novu verziju vodiča o financiranju projekata u sektoru turizma sredstvima iz fondova Europske unije. U dokumentu se navode mogućnosti financiranja javnog i privatnog sektora sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te programa Life, Horizon 2020, Erasmus+, Kreativna Europa, COSME i ostalih programa. Ovogodišnja verzija dokumenta sadržava najnovije hiperlinkove, informacije o financijskim instrumentima i primjere nedavno odobrenih projekata. Neki su od ključnih odgovora koje donosi dokument prihvatljivi prijavitelji, prihvatljiva ulaganja te iznosi i stope sufinanciranja.

Vodič je dostupan ovdje.

Uz pomoć EU projekta ELAN mreža lakše do tržišta u Latinskoj Americi

U Institutu „Ruđer Bošković“ (IRB) početkom listopada predstavljen je 5,5 milijuna eura vrijedan projekt Europske unije čiji je cilj omogućiti malim i srednjim tvrtkama izlazak na tržište Latinske Amerike. Riječ je o projektu koji okuplja više od trideset partnera, a u Hrvatskoj je za njegovu realizaciju zadužen upravo IRB.
Projekt ELAN mreža pokrenula je Europska komisija kako bi povećala gospodarsku prisutnost europskih tvrtki na tržištu Latinske Amerike, a istodobno odgovorila na potrebe Latinske Amerike za znanjem i inovativnim tehnologijama. Voditelj je projekta vodeća španjolska R&D korporacija Tecnalia.

ELAN mreža usmjerena je na uspostavu mehanizama potpore inovativnim malim i srednjim tvrtkama u njihovim naporima u transferu tehnologije na nova tržišta s posebnim naglaskom na sektorima kao što su obnovljivi izvori energije, biotehnologija i bioekonomija, tehnologije povezane s okolišem, zdravlje, informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), nanotehnologije te nove materijale.
ELAN mreža povezat će male i srednje tvrtke s konkretnim investitorima, partnerima i tehnološkim centrima, a pregovara se i o tome da se hrvatskim poduzetnicima omogući subvencija troškova putovanja iz tog projekta.

EK: Za istraživanje i inovacije u sljedeće dvije godine 16 milijardi eura

Europska komisija uložit će gotovo 16 milijardi eura u istraživanje i inovacije u sljedeće dvije godine u okviru programa Obzor 2020. (Horizon 2020), nakon što je u listopadu usvojen novi radni program za 2016. – 2017. U okviru novog radnog programa nude se mogućnosti financiranja putem više poziva za podnošenje prijedloga, postupaka javne nabave i ostalih aktivnosti poput nagrada Horizon, čime se zajedno obuhvaća gotovo šest stotina tema. Nove mogućnosti financiranja koje pruža radni program usklađene su s političkim prioritetima Komisije. Njima će se znatno pridonijeti paketu za zapošljavanje, rastu i ulaganjima, jedinstvenom digitalnom tržištu, energetskoj uniji i klimatskoj politici te unutarnjem tržištu s jačom industrijom, a Europa će zahvaljujući njima postati jači globalni čimbenik.

Programom će se poduprijeti više međusektorskih inicijativa: osuvremenjivanje europske proizvodne industrije (milijarda eura); tehnologije i standardi za automatsku vožnju (više od 100 milijuna eura); internetske inovacije (139 milijuna eura) za rješavanje digitalizacije industrija EU-a; industrija 2020. u kružnom gospodarstvu (670 milijuna eura) za razvoj snažne i održive ekonomije te pametni i održivi gradovi (232 milijuna eura) za bolje uključivanje ekoloških, prometnih, energetskih i digitalnih mreža u urbanim okruženjima EU-a.

Osim toga, sredstva u iznosu od najmanje osam milijuna eura bit će dostupna za istraživanje o sigurnosti vanjskih granica EU-a kako bi se pomoglo identificirati i spriječiti trgovinu ljudima i krijumčarenje. Za nove tehnologije bit će dostupno 27 milijuna eura kako bi se pomoglo u sprečavanju kaznenih djela i terorizma, a 15 milijuna eura za istraživanje o izvorima i učincima migracijskih tokova u Europi. Novi radni program temeljit će se i na uspjesima u istraživanjima u području zdravstva, kao što su važna otkrića povezana s ebolom koja se već podupiru u okviru programa Obzor 2020. Uložit će se pet milijuna eura kako bi se odgovorilo na opasnu epidemiju organizma štetnog za masline Xylella fastidiosa.

Novi radni program ima za cilj i poboljšanje učinka sredstava programa Obzor 2020. Njime će se osigurati više novca za inovativna poduzeća zahvaljujući novim poticajnim mogućnostima koje podupire Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), uz više od 740 milijuna eura za potporu istraživačkim i inovacijskim aktivnostima u gotovo 2000 malih i srednjih poduzeća (MSP).

Program financiranja istraživanja i inovacija Europske unije Obzor 2020. pokrenut je 1. siječnja 2014. Tijekom sedmogodišnjeg razdoblja uložit će se gotovo 77 milijardi eura u istraživačke i inovacijske projekte kojima će se poduprijeti gospodarska konkurentnost Europe te proširiti granice ljudskog znanja. Proračun EU-a za istraživanje uglavnom je usmjeren na poboljšanje svakodnevnog života u područjima kao što su zdravlje, okoliš, promet, hrana i energetika. Istraživačkim partnerstvima s farmaceutskom, svemirskom, automobilskom i elektroničkom industrijom potiču se i ulaganja privatnog sektora u budući rast i otvaranje radnih mjesta za koja su potrebne visoke kvalifikacije.

Više od 100 milijuna eura za bolju suradnju u Jadransko-jonskoj regiji

Europska komisija donijela je krajem listopada novi transnacionalni program suradnje Interreg V B Adriatic-Ionian (ADRION) za koji je predviđeno preko 83,4 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i gotovo 16 milijuna eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II). Ukupna vrijednost programa suradnje, uključujući i nacionalne doprinose, iznosi 118 milijuna eura.

Programom će se pružati potpora provedbi prioriteta Strategije Europske unije za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). Time će se poboljšati gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija u regiji. Geografsko područje koje je obuhvaćeno programom identično je području koje je obuhvaćeno EUSAIR-om, a uključuje četiri države članice EU-a (Grčku, Hrvatsku, Italiju i Sloveniju) uz sudjelovanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Taj program osmišljen je kako bi se izravno pridonijelo uspješnoj provedbi strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju te iskoristilo i zaštitilo bogat prirodni, kulturni i ljudski potencijal regije. Program će imati osjetan i pozitivan utjecaj na gospodarstvo regije, s posebnim naglaskom na poboljšanju kapaciteta za inovacije i istraživanja.

Programom će se pospješiti sposobnost regije da zaštiti svoja prirodna bogatstva. Koristi od programa za Jadransku i Jonsku regiju također uključuju bolje integrirani prometni sustav. Jedan od ciljeva programa jest i poboljšanje administrativnih kapaciteta u regiji.

Usvojen jamstveni program HAMAG-BICRO-a

Vlada je početkom listopada usvojila jamstveni program Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u okviru kojeg će ta agencija izdavati portfeljna jamstva kreditorima za pokriće dijela glavnice kredita malim poduzetnicima.

Jamstva će se odobravati u iznosu do pola milijuna kuna, kojima će moći biti pokriveno od 10 do 80 posto iznosa kredita, pri čemu se na jednog poduzetnika ne može odnositi više od 30 posto ukupnog iznosa jamstvenog programa.

HAMAG-BICRO će u okviru programa izdavati jamstva za kredite namijenjene financiranju tekuće likvidnosti i trajnih obrtnih sredstava, odnosno jamstva se neće moći koristiti za refinanciranje postojećih kredita. Cilj je programa iskoristiti potencijal ulaganja kroz bankarske kanale čime bi se poduzetnicima znatno olakšao i pojednostavio ristup financijskim sredstvima uz smanjenje operativnih troškova.

Vlada je prihvatila i izmjene prijašnjih jamstvenih programa te statuta HAMAG-BICRO-a, a ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras objašnjava kako je riječ o izmjenama koje omogućuju ugovaranje suradnje s kreditnim institucijama oko preuzimanja dijela posla povezanog s izdavanjem jamstava.

Naime, broj jamstava koje izdaje HAMAG-BICRO iz godine u godinu raste – 2011. bilo ih je stotinjak, a ove godine između petsto i šesto. Time su kapaciteti Agencije dostignuti i premašeni i kako se ne bi moralo dodatno zapošljavati, dio posla preuzet će kreditne institucije.

Također, razdoblje u kojem se poduzetnika smatra početnikom te mu Agencija može jamčiti za do 80 posto iznosa kredita, izmjenama se produljuje s dvije na pet godina, a predlaže se i da HAMAG-BICRO postane provedbena agencija za realizaciju projekata maloga gospodarstva koji se financiraju iz EU fondova.

Objavljeni pravilnici Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo

U Narodnim novinama broj 107/15 objavljena su dva pravilnika u okviru provedbe Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014. – 2020., i to: Pravilnik o uvjetima kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru Mjere IV.3. „Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture“ i Pravilnik o uvjetima kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru Mjere IV.4. „Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture“.

Iz Pravilnika za Mjeru IV.3 vidljivo je da su predmet potpore aktivnosti povezane sa stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture s ciljem osnivanja organizacija proizvođača, udruženja ili međugranskih organizacija, pronalaženja novih tržišta i poboljšanja uvjeta za stavljanje na tržište, promicanja kvalitete i dodane vrijednosti, pridonošenja transparentnosti proizvodnje i tržišta, pridonošenja sljedivosti i razvoja oznaka zaštite okoliša, sastavljanja standardnih ugovora za mala i srednja poduzeća te provođenja komunikacijskih i promotivnih kampanja.

Ukupna financijska sredstva za provedbu te Mjere iznose 18 milijuna eura, od čega Europska unija sudjeluje s 13,5 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, a preostalih 4,5 milijuna eura financira Republika Hrvatska iz državnog proračuna.

Iz Pravilnika za Mjeru IV.4 vidljivo je da su predmet potpore ulaganja u preradu proizvoda ribarstva i akvakulture, tj. ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za preradu proizvoda ribarstva i akvakulture, skladišnih prostora te objekata za maloprodaju, ulaganja u kupnju i/ili opremanje specijaliziranih vozila, ulaganja u kupnju opreme za unaprjeđenje uvjeta rada objekata za preradu proizvoda te ulaganja u kupnju opreme i/ili sustava za nadzor objekata za preradu proizvoda. Ukupna financijska sredstva za provedbu te Mjere iznose 29,3 milijuna eura; Europska unije sudjeluje s 22 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, a preostalih 7,3 milijuna eura financira Republika Hrvatska iz državnog proračuna.

Sukladno članku 95., stavku 1. Uredbe (EU) br. 508/2014 o EFPR-u, intenzitet javne potpore u okviru tih mjera iznosi 50 % ukupnih prihvatljivih troškova, ali se na posebne vrste operacija primjenjuju dodatni postotni bodovi, tj. povećanja ili smanjenja ovisno o operaciji. Također, kod izračuna intenziteta javne potpore u obzir se uzima i Provedbena uredba Komisije (EU) br. 772/2014 kojom je definirana primjena navedenih povećanja i smanjenja u slučajevima kada jedna operacija ispunjava više uvjeta iz Priloga I., tj. u slučaju više povećanja i/ili smanjenja intenziteta javne potpore u okviru jedne operacije.

Pravilnici će se provoditi putem javnog natječaja koji objavljuje Ministarstvo poljoprivrede, a njima će biti propisani rokovi i način dostave zahtjeva za potporu, dokumentacija koju je potrebno dostaviti i slično. Natječaji se objavljuju u Narodnim novinama, a bit će dostupni i na stranicama Ministarstava poljoprivrede – Uprave ribarstva, uz pripadajuće upute i vodič za korisnike.

 

Novosti 16.10.2015.

Natječaj za provedbu podmjere 6.1. »Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima«, provedba tipa operacije 6.1.1. »Potpora mladim poljoprivrednicima«

Fond: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: otvoren od 30.9.2015. do 23.12.2015.

Nadležno tijelo: Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Područje: poljoprivreda

Prijavitelji: gospodarski subjekti, mali i srednji poduzetnici, mladi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV-a, poljoprivredni gospodsraski subjekti

Sažetak: Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 5. listopada 2015. do 23. prosinca 2015.

Detaljnije ovdje - http://www.apprrr.hr/podmjera-61-potpora-za-pokretanje-poslovanja-mladim-poljoprivrednicima-1630.aspxv i www.ruralnirazvoj.hr

Novosti 14.10.2015.

Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela

Fond: Europski fond za regionalni razvoj

Operativni program: Operativni program Konkurentnost i kohezija

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: otvoren od 14.10.2015. do 31.12.2016.

Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta

Područje: malo i srednje poduzetništvo, turizam

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici

 

Sažetak: Trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava će se provoditi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3 „Poslovna konkurentnost“; Investicijski prioritet 3d „Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima“; Specifični cilj 3d1 „Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima“; Aktivnost 3d1.3 "Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela".

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 304.000.000,00 kuna.

Poziv je namijenjen MSP-ima kako bi se potaknule  investicije u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela koji će po završetku investicije ispuniti minimalne uvjete i uvjete za kategoriju 3, 4 ili 5 zvjezdica jedne od sljedećih vrsta ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština ili difuzni hotel, uključujući diversifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu.

Prijave na natječaj primat će se od 16. studenog 2015. do 31. prosinca 2016., odnosno do iskorištenja sredstava.

Dokumentaciju za natječaj možete preuzeti ovdje:

Natječajna dokumentacija

Program transnacionalne suradnje DUNAV 2014.-2020. nudi financijsku potporu za transnacionalne projekte koji pridonose razvoju inovativne, bolje pristupačne i održive dunavske regije.
U teritorijalnom smislu Program obuhvaća devet država članica Europske unije: Austrija, Njemačka (dvije regije: Baden-Württemberg i Bavarska), Slovačka, Češka, Slovenija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Hrvatska; tri IPA države: Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija te dvije ENI partnerske države: Moldavija i Ukrajina (četiri regije: Chernivetska Oblast, Ivano-Frankiviska Oblast, Zakarpatska Oblast, Odessa Oblast).
Do 2020. godine državama sudionicama će na raspolaganju biti 262 milijuna eura za transnacionalnu suradnju s ciljem istraživanja i inovacija, okolišne i resursne učinkovitosti, bolje povezanosti regije te jačanja institucionalnih kapaciteta.
Program suradnje je službeno odobren 20. kolovoza 2015. godine od strane Europske komisije, a prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga je objavljen 23. rujna 2015. godine. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji sa zajedničkim tajništvom Programa, poziva Vas na sudjelovanje na nacionalnom info danu koji će se održati u svrhu upoznavanja potencijalnih prijavitelja sa sadržajem Programa te pravovremene pripreme za prijavu na prvi poziv. Radionica će se održati 06. listopada 2015. s početkom u 10.00 sati u hotelu International (Zagreb), a detaljan raspored možete pogledati ovdje.
Svoje sudjelovanje na radionici možete prijaviti putem Prijavnog obrasca.
Novosti 30.09.2015.
Javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2015. godinu
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije objavilo je Javni poziv za dodjelu sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini za 2015. godinu. Sredstva Fonda su bespovratna i namjenska, a usmjeravaju se za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini korisnicima koji imaju sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova EU za programska razdoblja 2007.-2013. i 2014.-2020.

Za korištenje bespovratnih sredstava mogu se kandidirati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanove čiji su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Raspoloživi iznos sredstava koji se dodjeljuje u postupku javnog poziva je 150.000.000,00 HRK.
 
Poziv je otvoren do iskorištenja sredstava planiranih za 2015. godinu, a najkasnije do 31. prosinca 2015.
 
Zahtjevi za dodjelu sredstava Fonda zaprimaju se od 14. rujna 2015.

Dokumenti

 

EU natječaji


Pilot-projekt „Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja“


Pilot-projekt „Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja


Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)


Natječaj za podnošenje zahtjeva za potporu iz EPFRR-a za Podmjeru 5.2 „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“

 

Za poduzetnike u područjima s razvojnim posebnostima više od 22 milijuna kuna za ulaganja u ICT

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je natječaj „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije“. Riječ je o novom natječaju iz EU fondova vrijednom 22,8 milijuna kuna namijenjenom poduzetnicima koji posluju ili ulažu u manje razvijenim područjima u Republici Hrvatskoj.

Natječajem se želi potaknuti poduzetnike na ulaganja u nova ili poboljšanje postojećih informatičkih rješenja, a sve kako bi njihovo poslovanje bilo jednostavnije, brže i učinkovitije, a odnos s klijentima i dobavljačima kvalitetniji. Poduzetnici mogu dobiti od sto tisuća do 1,5 milijuna kuna bespovratne potpore, s time da je maksimalna potpora 90 posto ukupnih troškova.

Prije šest mjeseci uz sličan natječaj Ministarstvo poduzetništva dodijelilo je potporu za sedamdesetak poduzetnika. Ovaj put natječaj je usmjeren na male i srednje poduzetnike u manje razvijenim područjima, s obzirom na to da nemaju jednaku startnu poziciju kao oni u razvijenima.

Prijave za natječaj zaprimaju se od 21. rujna 2015. do 15. siječnja 2016. Mogu se prijaviti mikro-, mala i srednja poduzeća kojima je mjesto ulaganja na području najnerazvijenijih županija, gradova i općina te na brdsko-planinskim područjima ili otocima.

Uvjete natječaja i natječajnu dokumentaciju možete pronaći OVDJE .

 

Pokrenut e-Obrt – aplikacija za internetsku registraciju obrta

Ministarstvo poduzetništva i obrta pokrenulo je 23. rujna elektroničku uslugu e-Obrt kojom će se prvi put u Hrvatskoj obrt moći registrirati putem interneta. Ta usluga dostupna je u sklopu sustava e-Građani putem kojeg sadašnji ili budući obrtnici mogu podnijeti prijavu za osnivanje obrta ili upisati statusne promjene bez odlaska kod mjerodavnih registarskih tijela.

Sadašnjim i budućim obrtnicima željelo se pojednostaviti proceduru osnivanja obrta i ubrzati komunikaciju između građana i tijela javne uprave jer od sada upis i sve promjene u vezi sa svojim obrtom vlasnici mogu unijeti online.

Za prijavu u e-Obrt potrebno se prijaviti u sustav e-Građani. Za prijavu treba posjedovati vjerodajnicu koja se može zatražiti u Financijskoj agenciji (FINA) te pomoću nje kreirati Osobni korisnički pretinac. Nakon uspješne prijave u Osobni korisnički pretinac moguće je pokrenuti proces registracije novog obrta.

Za dobivanje službenih dokumenata također neće biti potrebno odlaziti u mjerodavna registarska tijela, nego će obrtnik svoju obrtnicu, rješenje o otvaranju obrta i Izvadak iz Obrtnog registra dobiti putem svojega osobnog korisničkog pretinca.

Obrtnici su već rasterećeni što se tiče troška plaćanja obrtnice koji je iznosio 200 kuna, a uskoro neće imati ni trošak plaćanja pristojbe jer će, prema novom Zakonu o upravnim pristojbama, svaki zahtjev podnesen elektroničkim putem biti oslobođen svih pristojbi što znači da će otvaranje obrta biti potpuno besplatno.

 

Gotovo milijarda kuna iz EU fondova za studentske domove

Za rekonstrukciju starih i izgradnju novih studentskih domova u Hrvatskoj iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“ osigurana je gotovo milijarda kuna, istaknuto je krajem rujna na predstavljanju započetih i budućih projekata modernizacije i proširenja infrastrukture studentskog smještaja.

U sklopu Programa „Modernizacija, unapređenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju“ osigurano je 934 milijuna kuna, od čega će iz europskih fondova biti dostupno gotovo 800 milijuna kuna, a ostatak će se pokriti iz hrvatskog proračuna. Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga otvoren je početkom rujna i trajat će do iskorištenja sredstava. Cilj je poboljšati uvjete studiranja i zaposliti građevinski sektor.

Više od 60 posto studenata studira izvan mjesta prebivališta, a pokrivenost smještajem iznosi samo 15 posto. Namjera je do 2023. godine povećati smještajne kapacitete za 27 posto i obnoviti gotovo polovinu postojećih studentskih domova, odnosno osigurati smještaj za 20 posto studenata koji studiraju izvan mjesta prebivališta.

U prvih šest mjeseci ove godine iz EU fondova ukupno je isplaćeno gotovo tri milijarde kuna, a u istom razdoblju prošle godine isplaćena je milijarda kuna. Prema najavama Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, i u idućem razdoblju očekuje se ogroman doprinos europskih fondova ubrzavanju gospodarskog rasta.

 

Ove se jeseni očekuju novi natječaji iz područja poljoprivrede

U listopadu očekuje se raspisivanje sedam natječaja koji se vežu na Program ruralnog razvoja. Jesenska sezona starta s natječajem za Podmjeru 6.1. „Potpora za pokretanja poslovanja mladim poljoprivrednicima“, planira se raspisati početkom listopada, a natječaj bi trebao biti otvoren tri mjeseca.

Korisnicima će na raspolaganju biti do 50.000 eura bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Na natječaj se mogu javiti poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina, koji posjeduju odgovarajuća stručna znanja i vještine te su prvi put na poljoprivrednom gospodarstvu postavljeni kao nositelji poljoprivrednoga gospodarstva.

Potencijalnim korisnicima na raspolaganju je širok spektar aktivnosti za jačanje konkurentnosti obiteljskoga gospodarstva: od kupnje sadnog materijala, domaćih životinja, poljoprivredne opreme i mehanizacije i zemljišta te poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta i uređenje postojećih višegodišnjih nasada. Financirat će se i marketinške aktivnosti, dodatna edukacija poljoprivrednika i operativnih aktivnosti OPG-a.

Uslijedit će natječaj za Podmjeru 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i Podmjeru 4.2. „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda“.

Nakon toga slijede natječaji za tip operacije 1.1.3. „Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike“ u okviru Mjere 1 „Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja“ i tip operacije 2.1.4. „Savjetovanje mladih poljoprivrednika“ u okviru Mjere 2 „Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvima i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima“.

Za listopad su najavljeni i natječaji za Podmjeru 7.2 „Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije“ i Podmjeru 7.4. „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“.

 

Obavijest korisnicima potpore za integriranu poljoprivrednu proizvodnju

Sukladno Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, mjere potpore koje su se provodile u Hrvatskoj prije dana pristupanja i koje su se smatrale „postojećim potporama“, uključujući i potpore za integriranu proizvodnju, mogle su se koristiti tri godine od datuma pristupanja (2013., 2014. i 2015. godina).

U okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. u sklopu Mjere 10. „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ Ministarstvo poljoprivrede predložilo je nastavak provedbe potpore integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji.

S obzirom na zahtjeve koji su propisani za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, a koji su istovjetni odredbama i zahtjevima Direktive 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive upotrebe pesticida, Europska komisija nije prihvatila financiranje integrirane poljoprivredne proizvodnje sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD).

Stoga Ministarstvo poljoprivrede pokreće postupak pravnih aktivnosti ukidanja potpore sustava integrirane poljoprivredne proizvodnje.
Kako više ne postoji mogućnost financiranja navedenih mjera na dosadašnji način, preporučujemo korisnicima da od sljedeće godine podnesu jedinstveni zahtjev za potporu za IAKS mjere ruralnog razvoja, odnosno Mjeru 10 „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ ili za Mjeru 11 „Ekološki uzgoj“ koje su dio Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020.

Zaključno, preporuka je Ministarstva da se korisnici potpore integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji uključe u Mjeru 10. „Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene“ ili Mjeru 11. „Ekološka poljoprivreda“ u okviru Programa ruralnog razvoja.

 

Počinje Dunavski transnacionalni program suradnje

 

 

Europska komisija prihvatila je Interreg, dunavski transnacionalni program suradnje, kojim se želi potaknuti inovacije, poduzetništvo te očuvanje prirodne i kulturne baštine, ojačati povezanost cijelog područja te poduprijeti projekte gospodarstva zasnovane na ekološkim inovacijama.

 

Program je potpora transnacionalnim projektima suradnje u skladu sa Strategijom dunavske regije Europske unije, a uključuje devet država članica – Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Njemačku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju te tri države koje nisu članice EU-a – Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.

 

Ukupna sredstva Programa iznose 222 milijuna eura, a prvi natječaji očekuju se ove jeseni, nakon početne konferencije Programa 23. i 24. rujna u Budimpešti.

 

 

EK odobrila 60 milijuna eura za poticanje suradnje između Mađarske i Hrvatske

Novosti 08. rujna 2015

 

Početkom rujna 2015. godine Europska komisija je usvojila Program prekogranične suradnje između Mađarske i Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. S ukupnim budžetom od 73,9 milijuna eura, od kojih 60,8 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, program nastoji ojačati ekonomsku suradnju pograničnih regija između dviju zemalja.

 

Program je namijenjen poticanju ekonomskog razvoja pograničnih područja putem ulaganja u razvoj lokalnih MSP-ova. Također će se poticati razvoj održive turističke aktivnosti stvaranjem osnovne infrastrukture za veću upotrebu kulturnih i prirodnih izvora. Kako bi se obnovila, ali i održala ekološka raznolikost, predviđene su aktivnosti koje će promicati bolje upravljanje zaštićenim područjima.

 

Također, program će poticati zajedničke edukacije i treninge s ciljem razvijanja novih znanja i vještina.

 

Program će se fokusirati na četiri ključna područja:

 

- podupiranje konkurentnosti MSP

 

- promicanje održive upotrebe prirodnih i kulturnih dobara

 

- poticanje poboljšane prekogranične suradnje

 

- educiranje u obrazovne programe

 

Više informacija je dostupno putem poveznice.

 

 

Otvoren natječaj Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća putem IKT–a".

objavljeno 21. rujna 2015


alt

Otvoren je natječaj za poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP u područjima s razvojnim posebnostima kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)

 

Poziv je namijenjen MSP koja posluju u jedinicama regionalne i lokalne samouprave u područjima s razvojnim posebnostima, s ciljem jačanja njihove tržišne pozicije i povećanja konkurentnosti te ujednačenog razvoja svih područja RH.

 

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 100.000 kuna, dok najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 1.500.000,00 kuna.

 

Prijave na natječaj primat će se od 21. rujna 2015. do 15. siječnja 2016.

 

Detalje natječaja i natječajnu dokumentaciju ožete pronaći ovdje.

 

Novosti 05.10.15.

Najava natječaja

Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela

Fond: Europski fond za regionalni razvoj

Operativni program: Operativni program Konkurentnost i kohezija

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: najava

Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici

 

Sažetak: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijava će se provoditi u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3 „Poslovna konkurentnost“; Investicijski prioritet 3d „Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima“; Specifični cilj 3d1 „Poboljšan razvoj i rast malih i srednjih poduzetnika na domaćim i stranim tržištima“; Aktivnost 3d1.1. „Poboljšanje poslovnog razvoja i tehnološke spremnosti MSP–ova“.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijava odnosno do iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 40 milijuna EUR. Poziv je namijenjen MSP-ima kako bi se potaknule  investicije u početna ulaganja povezana s izgradnjom novih, proširenjem kapaciteta i/ili povećanjem kvalitete postojećih hotela, uključujući diversifikaciju ponude hotela na usluge koje hotel prethodno nije nudio, a s ciljem produljenja turističke sezone i podizanja konkurentnosti MSP-a u turizmu.

Javna objava poziva očekuje se u trećem kvartalu 2015. godine.

 
 
 
INSTITUT ZA INVESTICIJE HRVATSKA

INSTITUT ZA INVESTICIJE HRVATSKA

CMP Savica Sanci 139
10000 Zagreb
E-mail: info@izihr.com
Kontakt: 099/4430 770
http://www.izihr.com